Američki predsjednik Džo Bajden je u intervjuu za CBS pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da nikada ne koristi taktičko nuklearno ili hemijsko oružje da povrati izgubljene teritorije u Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija. Uslijedio je odgovor Kremlja.
Upitan za mogućnosti da Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij Peskov, kako prenosi RIA Novosti, kratko je odgovorio: „Pročitajte doktrinu, tamo je sve napisano”.
Na pitanje Skota Pelija šta bi rekao predsjedniku Ruske Federacije da razmišlja o upotrebi takvog oružja, Bajden je odgovorio:
– Nemoj! Nemoj! Nemoj! To bi promijenilo rat kao ništa prije, kao ništa od Drugog svjetskog rata!
Poslije gubitaka na istoku Ukrajine, Putin je satjeran u ćošak i pod pritiskom domaćih jastrebova koji zahtijevaju da Rusija povrati inicijativu u ratu. On je ove nedjelje upozorio da bi Moskva mogla da uzvrati snažnijom ako njene snage budu pod dodatnim pritiskom, što je izazvalo zabrinutost na Zapadu da bi mogla da pribjegne nekonvencionalnim sredstvima kao što je nuklearno ili hemijsko oružje.
Vladimir Putin i njegovi visoki zvaničnici od početka rata u Ukrajini više su puta zaprijetili Zapadu odmazdom nuklearnim oružjem. Govorili su da će se Zapad, ako nastavi da pomaže Ukrajini, suočiti s “posljedicama na kakve nikada u svojoj istoriji nisu naišli“. Zapad je nastavio da pomaže, a Rusija nastavila da prijeti “nepredvidivim posljedicama”, no dalje od toga niko se nije usudio ići.
Peskov je rekao i da Rusija i Kina ne pretenduju da vladaju svijetom, ali da druge zemlje imaju takve tendencije, prenela je RIA Novosti.
– Jačajući bilateralne odnose, Rusija i Kina ne pretenduju da vladaju cijelim svetom. Znamo da druge zemlje imaju takvu tendenciju – rekao je Peskov u intervjuu za kanal “Rusija 1”.
Šta kaže ruska nuklearna doktrina?
Prema ruskoj nuklearnoj doktrini, kako piše Jutarnji list, Moskva zadržava pravo da koristi nuklearnu bombu samo „kao odgovor na upotrebu nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje protiv Rusije ili njenih saveznika“, kao i „kao odgovor na konvencionalni napad koji prijeti samo postojanju Rusije kao suverene države“. Posljednje ažuriranje doktrine, napravljeno 2020. godine, razjasnilo je još dva scenarija moguće upotrebe nuklearnog oružja: u slučaju dobijanja „vjerodostojnih informacija o lansiranju balističkih raketa“ usmjerenih na teritoriju Rusije ili njenih saveznika, ili napad „na kritičnu infrastrukturu koja kontroliše nuklearno oružje“.
Diskusije o potencijalnom izbijanju nuklearnog rata ponovo su ažurirale projekcije takvog sukoba koje su razvili istraživači sa Univerziteta Prinston u okviru Programa nauke i globalne bezbjednosti još 2017. Nazvali su to “plan A”. Simulacija koju su napravili stručnjaci na osnovu niza parametara pokazuje kako bi se mogao razviti scenario globalnog horora koji bi za samo nekoliko sati zbrisao desetine miliona ljudi sa lica zemlje.
– Ono u čemu živimo je najozbiljnija kriza sa potencijalnom nuklearnom dimenzijom koja uključuje Rusiju i SAD/NATO od kraja Hladnog rata – rekao je Aleks Glejzer, jedan od kreatora Plana A, za Njuzvik.
