Za osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 42 miliona kilograma mesa i drugih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti 262 miliona KM.
Uistom periodu, a prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, izvezli smo 6,3 miliona kilograma, vrijenih 32,5 miliona KM.
To znači da na nam na kilogram izvezenog mesa iz uvoza dođe skoro sedam, dok je, vrijednosno, uvoz mesa osam puta veći od izvoza.
Kad je reč o živoj stoki, izvoz je u pomenutom periodu bio vrijedan 2,7 miliona, a uvoz 50,7 miliona KM.
Na osnovu ovih podataka, jasno je zašto se domaći farmeri grčevito bore za uvođenje mjera kojima bi prekomjerni uvoz mesa bio ograničen. Oni traže uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 odsto, te taksu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa. Međutim, u pogledu realizacije njihovih zahtjeva vlast BiH do sada nije uradila ništa.
Domaći poljoprivrednici upozoravaju da ovakva situacija polako, ali sigurno, gasi naš stočni fond, zbog čega je u štalama i oborima sve manje goveda i svinja.
– Prije četiri-pet godina farmeri su proizvodili junetine za 25 do 30 odsto potreba građana BiH, a danas proizvode tek 10 odsto. Tražili smo da se domaće životinje koriste za proizvodnju svježeg mesa, a jasno nam je da za preradu moramo da uvozimo. Ne smanjujemo mi proizvodnju što smo lijeni, nego zato što nemamo računice da tovimo stoku – rekao je za Srpskainfo predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.
Zvanična statistika pokazuje da je u Srpskoj broj svinja samo za godinu pao za preko 20 odsto. Prema podacima Zavoda za statistiku RS, pretprošle godine smo u oborima imali 619.400, a lane 490.600 svinja.
U posljednje dve decenije, najviše domaćih farmera od tova junadi odustalo je ove godine kada je, prema procjenama, uzgojem prestalo da se bavi do 15 odsto stočara.
