Ovogodišnja žetva strnih žitarica na području Unsko-sanskog kantona je zadovoljavajuća ukoliko se imaju u vidu sušni period i visoke temperature tokom ljetnog perioda, izjavio je Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede u Vladi USK.
Prema njegovim riječima, tokom ovogodišnje proljetne sjetve zasijano je oko 10.000 hektara zemljišta strnim žitima, što zadovoljava 10 odsto potreba stanovništva Unsko-sanskog kantona, a parcele zasijane pšenicom dale su oko pet tona zrna po hektaru.
“Iznenadilo nas je da su prinosi iznad očekivanja, a ukupni prinosi su nešto veći u odnosu na proteklu godinu. Moglo bi se i više proizvoditi, barem što se tiče obradivih površina, posebno na području Sanskog Mosta i Ključa. Međutim, zbog masovnog odlaska stanovništva sa sela, velike površine zemljišta ostaju neiskorištene. Najveći prinosi su ostvareni na području Cazina”, kazao je Kulenović.
On je dodao kako je Vlada USK u ovoj godini planirala još dva miliona maraka za poljoprivredu, te da bi ova sredstva trebalo da budu osigurana rebalansom budžeta. Tako bi ukupna izdvajanja u oblasti agrarne proizvodnje iznosila devet miliona maraka, što je do sada najviše u ovome kantonu.
Međutim, ono što je izvjesno jeste da će suša značajno umanjiti prinose kukuruza, koji je osnovna ratarska kultura i temelj stočarske proizvodnje. Prema riječima Hamdije Bašagića, poljoprivrednika iz Cazina, urod kukuruza ove godine biće preplovljen, što će usložniti cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju.
“Urod će ove godine iznositi od tri do pet tona po jednom hektaru, a isto je kada se radi o merkatilnom i silažnom kukuruzu. U vrijeme cvjetanja biljaka bile su izrazito visoke temperature, tako da se značajan broj plodova uopšte nije razvio. Suša se odrazila i na prinose trave, tako da nije bilo drugog otkosa”, kaže Bašagić. Dodaje kako već razmišlja o redukciji broja grla koja drži na svojoj farmi, s obzirom na to da će količina hrane za stoku biti značajno umanjena. Također, jedan od problema kada je riječ o poljoprivredi na području Unsko-sanskog kantona su i usitnjene poljoprivredne parcele, što poskupljuje obradu zemljišta u uslovima kada je došlo do enormnog povećanja cijena goriva. Problem za poljoprivrednike predstavljaju i divlje svinje, koje čine ogromnu štetu, prije svega na usjevima kukuruza, a efikasno rješenje za ovaj problem do sada nije nađeno.
