Iako se građani žale da često ne mogu pronaći slobodan taksi, pogotovo u periodu kada se vraćaju ili idu na posao, u gradu je još 2005. godine utvrđeno da maksimalan broj vozila može biti 265 i od tada ništa nije mijenjano.
Ipak, trenutno nešto više od dvije stotine građana želi da radi kao taksista.
“Na čekanju trenutno imamo 227 osoba koje su zainteresovane za rad kao prevoznici u taksi prevozu”, rekli su za “Nezavisne” iz Gradske uprave.
Kako su kazali, zaključkom gradonačelnika iz 2005. godine utvrđeni maksimalni broj taksija u međuvremenu nije mijenjan.
“Taksi prevoz u gradu regulisan je zakonskim i podzakonskim aktima i to Zakonom o prevozu u drumskom saobraćaju Republike Srpske, Odlukom o taksi prevozu na području grada Banjaluka i Pravilnikom o tehničko-eksplatacionim uslovima i načinu obilježavanja vozila kojima se vrši prevoz”, kažu iz Gradske uprave te dodaju da nadležno odjeljenje za svako taksi vozilo izdaje evidencioni broj, koji mora biti vidno istaknut, a s rokom važnosti od jedne godine i izdaje se za tekuću godinu.
Jedna građanka nam je kazala da je nedavno čekala više od pola sata na taksi te da nije uspjela dobiti nijedno slobodno vozilo.
“Nakon što sam završila s poslom zvala sam nekoliko puta različite taksije no nijedan nije bio slobodan ni nakon pola sata. To je prosto nevjerovatno”, priča ova građanka, dok s druge strane iz Gradske uprave navode da im se građani nisu žalili po bilo kom osnovu na rad taksista niti na eventualno nedovoljan broj taksi vozila.
Nikola Ćopić, doktorand na studijama bezbjednosti saobraćaja i direktor UG “Concept 7”, kaže da je prema podacima Agencije za bezbjednost saobraćaja RS na teritoriji PU Banjaluka u 2007. godini bilo registrovano 53.471 vozilo, dok se taj broj znatno povećao u 2021. godini i iznosi 82.857.
“Rapidan rast broja registrovanih vozila mnogo govori o navikama građana, kao i da je putnički automobil uglavnom prvi izbor za potrebe putovanja, a zbog ove činjenice i infrastruktura grada se razvijala u skladu s potrebama za putovanjem. Zbog velikog stepena motorizacije svjedočimo sve većim gužvama u saobraćaju. Kada je riječ o alternativnim načinima putovanja, izdvajaju se mogućnosti korištenja usluga javnog prevoza, taksi prevoza, BL bikea, kao i sredstava urbane mobilnosti. Za adekvatne podatke o korištenju ovih usluga za prevoz potrebno je izvršiti kvalitetnu i sveobuhvatnu saobraćajnu studiju”, rekao je Ćopić.
Kada je riječ o taksi prevozu i pozitivnim trendovima koji su pokazali rezultate globalno i koji mogu poslužiti kao primjer dobre prakse, istakao je on, svakako je koncept ride-hailing ili pružaoce usluga koje su poznatiji pod nazivima “Uber” ili “Lyft”.
“Njihov osnovni cilj je prevoz korisnika od tačke A do tačke B i ride-sharing koncepta, koji uključuje objedinjenje putovanja, gdje više nezavisnih putnika dijeli jedno vozilo kako bi stigli od tačke A do tačke B. Uvođenjem ovih usluga stvorio bi se prostor za samozapošljavanje zainteresovanih lica koja su u procesu čekanja licence za prevoz lica, a kombinovanim prevozom lica bi se svakako uticalo na smanjenje pojave jedan čovjek – jedno vozilo u Banjaluci, koji uveliko doprinosi stvaranju gužvi, naročito u vršnim časovima”, ističe Ćopić.
