Poljoprivrednici širom BiH su u strahu od “toplinske flacije” – gubitaka osnovnih usjeva uzrokovanih sušama i visokim temepraturama zbog kojih bi cijene hrane mogle ove jeseni dostići nove maksimume, produbljujući krizu sve praznijih džepova građana.
Od nadležnih zahtjevaju pomoć i proglašenje elementarne nepogode.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH podsjeća da domaći poljoprivrednici inače proizvode 20 posto potreba države, a kada je najbolje i do 30 posto.
– Suša je učinila svoje. U samoj sjetvi smo imali problem kada su poskupili svi inputi – mineralno gnojivo, nafte, sjemena – do 300 posto. Ljudi su se nekako snašli, a došla je suša i sad nema ni tih 20 posto. Imali smo sastanak poljoprivrednih udruženja iz cijele BiH i tražili da se proglasi elementarna nepogoda, da se pomogne ljudima da se može raditi jesenja sjetva – kazao je.
Dodaje da nije bilo odgovora insticija.
– Živimo u komplikovanom i nakaradnom sistemu. Doći će odgovor Savjeta ministara da se obratimo entitetima, entiteta da se obratimo kantonima, a kantona da se obratimo opštinama. I tako u krug – istakao je.
Navodi da su u suši najviše stradali kukuruz i silažni kukuruz.
– To je kultura koja najviše nosi u ishrani stoke. Stočari najviže siju silaže jer je to najkvalitetnija hrana, a koju je lako uzgojiti. Imate površina gdje je i 100 posto to stradalo. Neće ljudi imati čime hraniti stoku. Koncentrati su svakako preskupi, nije dobra situacija nikako- istakao je.
Prema riječima Save Bakajlića, predsjednika Udruženja poljoprivednika Semberije, štete će se tek sumirati.
– Na prvi pogled, kukuruz je doživio toplotni šok. Prinosi će biti umanjeni negdje 80 posto i čak negdje i 90 posto. Ova kiša zadnja što je pala je dala neke znakove života, ali ovo što je zasijano u optimalnom roku je doživjelo katastrofu. Desit će se da će se narod riješiti stoke. Doći ćemo u problem da ćemo imati manjak hrane, a to se ne može za godinu dana povratiti. Mislim da smo kao država u velikom problemu po tom pitanju- ističe on za N1.
Navodi da su poljoprivredna udruženja u BiH tražila proglašenje elementarne nepogode zbog suše.
– Da se pokuša poljoprivrednim proizvođačima, država i instutucije, pomoći u ovom trenutku kada smo već na izdisaju. Da moramo povesti računa da spasimo šta se spasiti može. Ovo je bila jedna od najskupljih sjetvi u istoriji, sad očekujemo od države da nam to vrati na neki način kroz sjemensku pšenicu ili repromaterijal ili kako god oni hoće. Mi smo spremni da sjednemo i razgovaramo – poručio je.
