U Republici Srpskoj bi kleveta uskoro mogla da bude tretirana kao krivično djelo, a prema nezvaničnim informacijama, ovaj scenario priprema se putem izmjena Nacrta zakona o zaštiti od klevete RS.
Međutim, iz Ministarstva pravde RS u odgovoru “Nezavisnim novinama” negiraju ove informacije i poručuju da nikakve izmjene nisu predviđene.
Ukoliko bi se ipak desilo da se kleveta vrati u krivično zakonodavstvo RS, iz civilnog sektora upozoravaju da bi na taj način na udaru bili sloboda kritike i izražavanja, dok nadležni poručuju da bi ovo bilo dobro zakonsko rješenje.
Da se ne radi o praznoj priči javnost je mogla da se uvjeri i na sjednici Narodne skupštine RS, održanoj u februaru 2022. godine, kada je tokom rasprave o izvještaju o radu Pravobranilaštva RS Milimir Govedarica, aktuelni republički pravobranilac, odgovarajući na pitanja narodnog poslanika Nebojše Vukanovića poručio da očekuje da se ovo krivično djelo vrati u zakonske okvire.
“Meni je stvarno žao što je reformama Krivičnog zakonodavstva 2003. godine ukinuto krivično djelo – uvreda i kleveta. Mi ćemo se potruditi da se to krivično djelo ponovo vrati u krivično zakonodavstvo na nivou Republike Srpske”, rekao je tada Govedarica.
Ipak, izvori “Nezavisnih novina” nezvanično tvrde da su izmjene u pripremi. Oni podsjećaju da se kleveta u nekim državama regiona, poput Srbije, već tretira kao krivično djelo, ali naglašavaju da se to tretira po privatnoj tužbi.
Kriminalizacijom klevete direktno se guši sloboda izražavanja i bilo kakva kritika sistema, upozorava Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.
“To bi bio ogroman korak unazad. Bilo bi to gušenje slobode govora, misli, kritika, i to je ne samo opasnost za medijsku zajednicu, već za sve kritičare, na ljude koji misle drugačije, na nevladine organizacije i cijeli civilni sektor”, kaže Vukelić za “Nezavisne novine” i dodaje da bi se eventualno uvođenje ovog krivičnog djela najviše ticalo upravo novinara.
“Imali smo već pokušaje da spriječe ljude da pišu o nečemu jer na suprotnoj strani od nas objektivnih medija su ljudi koji imaju neograničene resurse. Počelo je i izmjenama Zakona o javnom redu i miru, kada je i pored protivljenja medijske zajednice, svjetskih institucija i ambasada, javni prostor proširen i na internet. Umjesto da se ide ka ispunjavanju javno datih obećanja, kao što je na inicijativu Kluba novinara Banjaluka da se uvede posebno krivično djelo – napad na novinare napad na službeno lice, ili da se napravi bolji Zakon o slobodi pristupa informacijama, ide se u smjeru kriminalizacije klevete”, naglašava Vukelić.
On dodaje da bi eventualna mogućnost da se zbog izrečenih riječi završi u zatvoru vodila isključivo totalitarnom režimu.
“Bez obzira što oni govore da to postoji u drugim evropskim državama, to se u EU ne primjenjuje, kao što se kod nas ne primjenjuje ni smrtna kazna iako je bila u zakonu. S ovako lošim institucijama sistema i pravosuđem velika je mogućnost da će se uvođenjem klevete kao krivičnog djela to često upotrebljavati”, ističe Vukelić.
Da bi prije svega ovo bio udar na medije saglasna je i Tanja Topić, politička analitičarka. Ona kaže da bi nas ovakva odluka vratila godinama unazad.
“Ove inicijative ne iznenađuju jer zadnjih deset godina novinari i medijska zajednica se suočavaju sa pokušajima udara vlasti na ograničavanje slobode mišljenja. Vlast želi da disciplinuje novinare i medije i da ih još više otjera u polje autocenzure, u čemu je zaista dobrim dijelom i uspjela”, ističe Topićeva za “Nezavisne novine”.
Dragan Todorović iz Centra za ljudska prava Banjaluka kaže da su sve primjedbe na vraćanje klevete u rang krivičnog djela opravdane.
“Samo rješenje da kleveta bude tretirana kao krivično djelo ne mora biti loša u praksi, ali budući da se u našem državno-pravnom sistemu i mnogo blaži instituti zloupotrebljavaju, mislim da bi tim rješenjem to bilo iskorišćeno za gonjenje neistomišljenika, za dodatne pritiske na one koji trenutno kritikuju vlast”, kaže Todorović za “Nezavisne”.
