Dok rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je u ukrajinskoj vojsci 158 boraca iz BiH, Selmo Cikotić, ministar bezbjednosti BiH, ističe da posljednji podaci kojim raspolažu pokazuju da su u pitanju tek dvojica, odnosno po jedan na obje zaraćene strane, a Rusima poručuje da iznose neutemeljene tvrdnje.
Cikotić je za “Nezavisne novine” izjavio da Rusija do sada nije pokazala ništa što liči na dokaz, ni za jednog ratnika, a kamoli za tako veliki broj koji iznosi.
“To su neutemeljene tvrdnje. Mislim da se tu više treba baviti namjerama ruskog ministarstva koje iznosi takve podatke. Mi uopšte nemamo informacije o tome. Negdje prije mjesec dana imali smo informaciju da imamo jednog čovjeka na ruskoj i jednog na ukrajinskog strani”, rekao je Cikotić.
Ministar bezbjednosti BiH podsjeća i da su ranije iznošeni podaci o navodno poginulim bh. ratnicima u Ukrajini.
“Nisu iznesena nikakva imena. Mislim da iza toga ne stoje činjenice, ne stoji istina, pa onda sumnjam i u namjere”, naveo je Cikotić za “Nezavisne novine” te potvrdio da će bh. građani koji ratuju na stranom ratištu biti procesuirani u skladu sa našim zakonodavstvom koje tretira ovu tematiku.
Sa druge strane, Dušanka Majkić, druga zamjenica Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, kaže da ne sumnja u brojke koje iznosi Moskva. Rusija, ističe, nije neozbiljna zemlja i ona ne bi sigurno iznijela takav podatak nasumice.
Majkićeva naglašava da bi Ministarstvo bezbjednosti BiH trebalo da zna bar približan broj ljudi koji se bore na stranim ratištima.
“U sastavu tog ministarstva su bezbjednosne, odnosno policijske agencije koje bi Ministarstvo bezbjednosti BiH trebalo o tome da informišu. Morali bi da znaju i zbog toga što su obavezni da prave izvještaje o stanju bezbjednosti u BiH. Ali kako oni ne prave nikakve izvještaje, očito se ne bave poslom za koji su nadležni”, rekla je Majkićeva za “Nezavisne novine”.
Nedopustivo je, dodaje, da se Ministarstvo bezbjednosti BiH na takav način odnosi prema ovako ozbiljnom problemu.
“Nije u pitanju samo Ukrajina. Ko zna gdje se sve nalaze ljudi iz BiH koji se bore za tuđe političke i ratne ciljeve i koji su tamo da bi naplatili svoje angažovanje”, navela je Majkićeva.
Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, od balkanskih zemalja, najviše stranih plaćenika u ukrajinskoj vojsci dolazi iz Rumunije, Hrvatske, BiH i sa područja samoproglašenog Kosova.
Prema tim podacima, 262 Rumuna trenutno su u ukrajinskim snagama koje se bore protiv Luganske i Donjecke Republike i Rusije. Takođe, kako se dodaje, 123 rumunska plaćenika su ubijena u borbama, a 119 je napustilo Ukrajinu.
Iz Hrvatske su u ukrajinskoj vojsci, kako se tvrdi, trenutno 204 plaćenika, a iz BiH 158. Nisu objavljeni podaci o njihovim gubicima. Albanskih plaćenika sa samoproglašenog Kosova je, dodaje se, 156, a iz Albanije 150.
Iz Srbije, tvrdi se, nije zabilježen nijedan dolazak plaćenika koji se bore na ukrajinskoj strani.
Prema objavljenim podacima, ukupno najviše stranih plaćenika u ukrajinsku vojsku dolazi iz Poljske – trenutno ih je 944, njih 544 je poginulo, a otišlo je 347. Slijede plaćenici iz Kanade i SAD.
“U protekle tri sedmice u ofanzivnim dejstvima Oružanih snaga Rusije i jedinica narodnih milicija Donjecke i Luganske Republike broj plaćenika u Ukrajini smanjen je sa 3.221 na 2.741 osobu”, navodi rusko Ministarstvo odbrane.
