Građani Srpske i BiH suočavaju se sa nezapamćenim poskupljenjima goriva, a litar dizela na pojedinim pumpama prodaje se i po 3,75 KM.
Dodatno zabrinjavaju najave da će cijene goriva još ići gore, odnosno, da će litar veoma brzo koštati i četiri KM, pa čak i više.
I trenutne cijene su ogromno opterećenje za budžete vozača, dok svako novo poskupljenje dodatno opterećuje njihov standard i dovodi do toga da neki građani automobile pale samo kad je to prijeko potrebno.
– Ovo je prevršilo svaku mjeru. Pa, prilikom svakog narednog točenja, cijene su više. Pitam se, dokle ćemo trpiti ovakvo stanje, jer je očigledno da živimo sve lošije, dok se poskupljenja samo nižu, a država na to ćuti. Na pojedinim pumpama litar dizela košta i više od 3,7 KM, a kako čujem, već za koji dan će biti četiri KM – kaže Milenko B. iz Banjaluke.
Kako kažu u Grupaciji za promet nafte i naftnih derivata pri Privrednoj komori RS, i u u narednom periodu možemo da očekujemo poskupljenja, ako dođe do povećanja ulaznih cijena, što prvenstveno zavisi od rafinerija u okruženju.
Prema njihovim podacima, litar benzina u prosjeku košta 3,39 KM do 3,49 KM, a dizela 3,49 do 3,59 KM.
– U Srpskoj, za sada, nema problema u snabdijevanju i procjena je da će tako i ostati, jer na našem tržištu nije primijenjen model zamrzavanja cijena, već ograničenje maloprodajnih i veleprodajnih marži distributera. To je, naime, najefikasniji model, dok su zemlje u okruženju zamrzavale maloprodajne cijene na dvosedmičnom nivou, što stvara pritisak na rentabilnost distributera – kaže za Srpskainfo predsjednik ove grupacije Dragan Trišić.
Dodaje da, na primjer, u Hrvatskoj mnogi nemaju interes da prodaju, jer su ulazne cijene značajno u porastu, što dovodi u pitanju profitabilnost benzinskih stanica.
– Slovenija je juče omogućila slobodno formiranje, jer se pokazalo da u jednom momentu nemamo naftnih derivata na tržištu, što svakako stvara poremećaje, ali i strah od nestašice. Mislim da nemamo razloga za bilo kakav strah od nestašice goriva. Međutim, teško je reći u kojem pravcu će ići čitava situacija oko naftnog biznisa, jer to zavisi od politike EU koja je odlučila da prekine trenutne kanale snabdijevanja, a to praktično znači da će cijene rasti zbog promjene načina dopreme i proizvodnje – ističe Trišić.
