Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Milan Tegeltija rekao je da je inicijativa člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti više odredaba ustava Republike Srpske i Federacije BiH (FBiH) u vezi sa principima zaštite vitalnog interesa politička te da je namjera mijenjanje strukture unutar BiH.
Ono što sam imao priliku da vidim u medijima jeste da je Komšić `napao` ustave Srpske i FBiH, a ne Ustav BiH. Pri tom je u Srpskoj `napao` Ustav u dijelu Vijeća naroda i vitalnog nacionalnog interesa koji se ostvaruje kroz ovo vijeće -rekao je Tegeltija novinarima u Banjaluci.
On je napomenuo da je Vijeće naroda i vitalni nacionalni interes u enitetima postdejtonska kategorija.
– Konstitutivnost naroda nije `napadnuta` na nivou BiH, gdje je `zacementirana` i striktno propisana Dejtonskim mirovnim sporazumom – rekao je Tegeltija i dodao da je uvjeren da Komšićeve namjere nisu dobre.
Prema njegovim riječima, Dejton je vrsta sporazuma koji je, kada je riječ o nadležnostima, sve propisao dodavši da nema prostora za mnogo različitih tumačenja.
– Potpuno je druga stvar to što neko tumači duh sporazuma. Na Pravnom fakultetu nikada nismo učili nešto što se zove `duh ugovora ili sporazuma` i to pravnik ne može da tumači. Možemo da tumačimo ono što je napisano iz čega se vidi volja ugovornih strana – rekao je Tegeltija.
On dodaje da ne vidi prostora za različita tumačenja te da vidi prostor za zlonamjerna politička tumačenja, odnosno izigravanje sporazuma od političkog Sarajeva i jednog dijela međunarosdne zajednice koja podržavaju takva nastojanja koja se vode kao unitarizacija i centralizacija.
Profesor ustavnog prava Siniša Karan ponovio je da je Komšićeva inicijativa maska prebačena plaštom građanske države, demokratije, kvazidemokratije i ljudskih prava i sloboda iza koje se krije klasičan princip unitarizacije kroz proces majorizacije, prevlasti jednog naroda i uspostvaanje onih odnosa koji su nas doveli u tragične sukobe 1992. godine.
On je dodao da Komšić želi da sruši sve ono na čemu počiva dejtonska BiH i da zemlju dovede u stanje nestabilnosti u kojem se bilo 1992. godine, odnosno stanje koje se zove preglasavanje.
Karan je naveo da je konstitutivnost ključni element suvereniteta jednog naroda koji podrazumijeva da taj narod gradi državne institucije i u njima učestvuje po principu konsenzusa donošenja odluka.
“Nijedan narod ne može donijeti odluku na štetu drugog naroda”, zaključio je Karan.
Direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Republike Srpske Milorad Kojić rekao je da je Komšićev zahtjev “predizborni politički pucanj u prazno”.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Željko Mirjanić kaže da ukoliko se želi imati suverena zemlja u kojoj se poštuje pravna struka, sudije Ustavnog suda moraju biti državljani te zemlje i istaknuti stručnjaci, što u BiH nije slučaj.
On je naglasio da se sudije ovog suda ne mogu baviti političkim, već samo pravnim aktima.
