Složena ekonomska situacija, poremećni lanci snabdijevanja i skuplje sirovine samo su neke od posljedica ukrajinske krize na privredu i privredna kretanja u BiH, ističe predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
Egrlić navodi da nema grane privrede u BiH koja nije osjetila posljedice ove krize i precizira da se njeni direktni efekti odnose na spoljnotrgovinski promet BiH sa Rusijom i Ukrajinom.
Tu je najpogođeniji segment izvoz voća i lijekova, kako zbog otežanog transporta tako i zbog pitanja platnog prometa i naplate dospjelih potraživanja.
Prema njegovim riječima, najranjiviji je poljoprivredno-prehrambeni sektor, a naruku ne idu ni restrikcije koje su neke zemlje uvele BiH za nabavku sirovina, proizvoda.
– Cijene sirovina su, u prosjeku, povećane za 40 do 60 odsto, a cijene ambalaže i pakovanje od 20 do 40 odsto, ukoliko ih je moguće nabaviti u traženoj količini, što utiče na trenutne maloprodjane cijene. Takođe, generalno tržište je nestabilno i skoro na dnevnoj osnovi mijenjaju se cijene sirovina u prerađivačkoj industriji – naglašava Egrlić i dodaje da je cijena uvoznog mineralnog đubriva znatno povećana u prethodnom periodu.
On navodi da se i peradarski sektor, jedan od najrazvijenijih podsektora poljoprivredno-prehrambene industrije, suočava sa velikim izazovima kod nabavke sirovine, te da u posljednjih 10 godina cijena sojine sačme nikad nije bila viša nego danas, što utiče i na samu proizvodnju.
Prema njegovim riječima, ukrajinska kriza odrazila se na kompanije BiH u tri pravca – gubitak inostranog tržišta ili gubitak određenih ino-kupaca, prekidi i otežan lanac snabdijevanja, te rast cijena i inflatorni pritisak.
– Ne smijemo zaboraviti na porast cijena energenata koji vrši dodatni pritisak na sve kompanije u BiH. Nisu one sve u istom položaju da bi se na isti način mogle izboriti sa ovakvim pritiscima – napominje Egrlić, uz ocjenu da firme moraju pokazati fleksibilnost, te tražiti alternativne dobavljače.
U traganju, Spoljnotrgovisnka komora BiH stoji na raspolaganju kompanijama, putem svojih međunarodnih baza dobavljača, te putem incijative da se trenutno prikupljaju zahtjevi privrednika koji se odnose na upućivanje prijedloga Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa za uvrštavanje određenih repromaterijala, odnosno sirovina, u odluku o privremenoj suspenziji carina na određene repromaterijale ili sirovine za 2023. godinu.
– Budući da ekonomija BiH većinu svog izvoza zasniva na izvozu u EU, a naročito metalska i elektro industrija, od velikog značaja je ekonomska situacija u zemljama partnerima i njihova fleksibilnost u prenebregavanju krize – kaže Egrlić u intervjuu Srni.
On poručuje da se ne smiju zanemariti ni nestabilne cijene energenata, te podsjeća da su, otkako je počeo rat u Ukrajini, cijene goriva naglo porasle u mnogim regijama, a na nekim mjestima se gotovo udvostručile, posebno na evropskom kontinentu i u Americi, uzrokujući ozbiljne poteškoće u prilivu novca za drumske transportne operatere.
Prema Egrlićevim riječima, trgovine i lanci nabavke pravdaju povećanja cijena i ograničenja dostupnosti proizvoda zbog problema u snabdijevanju, koji proizlaze iz industrije drumskog transporta, koja se bori da zadovolji rastuću potražnju i ostane solventna.
– Transportni operateri više nisu u mogućnosti da upravljaju uslugama mobilnosti i logistike u jasnom i predvidivom operativnom okruženju. Dok se bore s dugoročnim ugovornim sporazumima, mala i srednja preduzeća posebno su primorana da prestanu pružati usluge svojim klijentima. Ona neće biti u mogućnosti da izvrše potrebna ulaganja koja su potrebna da bi se pridržavali većeg pritiska politike dekarbonizacije – pojašnjava predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.
On smatra da nadležne institucije u BiH moraju podržati drumske prevoznike i osnovne usluge koje pružaju ekonomijama i zajednicama koje zavise od njih, te napraviti razliku između komercijalne i privatne upotrebe dizela.
Treba smanjiti poreze (porez na dodatu vrijednost, akcize), uravnotežiti snabdijevanje oslobađanjem strateških rezervi nafte i gasa, te podržati gotovinski tok operatera odlaganjem plaćanja poreza i socijalnih dažbina, podsticanjem odgađanja otplate privatnih kredita i lizinga.
– Međunarodni drumski prevoz roba i putnika zavisan je od cijene dizel-goriva, te svako vidljivo povećenje cijena dizel-goriva, kako na tržištu u BiH tako van nje, neminovno dovodi do povećanja cijena ovih usluga – upozorava Egrlić.
On podsjeća da kod međunarodnog prevoza tereta (koji prevoznici iz BiH mogu obavljati ne samo bilaterano, nego i između trećih država) na cijenu transportne usluge utiče cijena dizel-goriva na ruti obavljanja takvog prevoza, dok je unutrašnji prevoz robe i putnika zavisan od cijene goriva na tržištu BiH i u skladu s tim definiše cijenu usluge.
– Prevoznici koji već do sada nisu išli u povećanje cijena definitvno će to učiniti, a za to je više razloga. Smanjen obim rada, kao i broj prevezenih putnika koji je uzrokovan pandemijom virusa korona. Smanjenje obima rada u prevozu ne prati paralelno smanjenje svih troškova poslovanja ovih kompanija. Mnogi troškovi poslovanja ostaju prisutni i nakon obustavljanja samog prevoza – pojašnjava Egrlić.
On pominje i povećanje cijena rada, odnosno povećanja plata u svim sektorima, pa tako i u sektoru prevoza, kao i to da su prevoznici suočeni sa nedostatkom kvalitetne radne snage, odnosno kvalitetnih vozača, koji je uzrokovan odlaskom velikog broja vozača na rad u EU.
Usljed toga, prema riječima predsjednika Spoljnotrgovinske komore, došlo je i do nedostatka vozača na tržištu rada, a samim tim i povećanja primanja vozača, čime su porasli i troškovi obavljanja prevoza.
– Zbog svega navedenog, prevoznici će morati izvršiti povećanje cijena usluga, koje će se kretati u rasponu od 10 do 20 odsto, u zavisnosti od vrste prevoza, odnosno o kom prevozu se radi, na šta utiče veliki broj parametara u strukturi njegovih troškova – zaključuje Egrlić.
