Tokom ovog perioda strogo se praznuje i posti.
Po crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji, Isus Hristos učinio velika djela. Na Kosovu postoji naziv i strašna nedjelja, jer se farbaju uskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik. Ono je značajno, jer po narodnom vjerovanju, može da odagna strah i razbije gradonosne oblake. Ova nedjelja je radna. U njoj se vrše velike pripreme za najveći praznik, Uskrs, kada se ništa ne radi.
Ova nedjelja ima i naziv „zavalita”, kako je nazivaju u jugoistočnoj Srbiji. Na ove dane se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedjelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u cvjetnoj nedjelji niti se igraju kola. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak. U ovim danima, se iz tog razloga, ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.
Velika srijeda je posljednji, puni, radni dan u nedjelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvjetnoj nedjelji. Takođe su ljudi nastojali dana ovaj dan stoku dobro obezbijede hranom, kako bi se u predstojećim danima posvetili prazničnim običajima.
U Negotinskoj krajni čupao se burijan (biljka) za koji se vjerovalo da ima magijsku moć i da štiti od vještica. Ova biljka je pored magijske, našla primjenu i u narodoj medicini. Ponegdje se i na veliku srijedu, farbaju uskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.
Veliki četvrtak je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko.
Na ovaj dan, žene su odlazile na rijeku gdje su palile svijeće, koje su pričvršćivale na malim daskama, i puštale ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.
Na veliki petak se, prema jevanđelju, desilo veliko stradanje Isusa Hrista. Ovo stradanje se naziva još i iskupnina, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe.
Veliki petak se još naziva i “petak stradanja”, a podrazumijeva najstrožiji post. Na ovaj dan, i danas, farbamo uskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji.
Ponegdje se farbaju jaja i na Veliku subotu. Inače, velika subota se u okolini Leskovca, naziva još i dugačka subota, jer opominje na duge Isusove muke na raspeću.
Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju. Na veliku subotu se mijesi uskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno, bijelo, stavlja u sredinu, a njima se, na Uskrs, djeca međusobno daruju.
U Bosanskoj krajini i Hercegovini, ovaj dan, na koji se jaja farbaju u crveno, se naziva još i crvena subota. Razlog leži u vjerovanju, da su jaja, u trenutku Isusovog vaskrsnuća, postala crvena.
