Djeca u vrtićima mogu ostati bez obroka, gimnazijalci već godinama sjede u učionicama kroz koje duva vjetar. To su zadnji primjeri, koji pokazuju šta su posljedice konstantne svađa između onih koji bi trebali da rješavaju probleme Banjalučana, a kojima su lični politički interesi očigledno važniji od toga.
većini slučajeva ta svađa ide na relaciji Grad Banjaluka, na čelu s gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem, i većine u Skupštini grada. Ponekad se u taj sukob uključe i republičke institucije, koje ne favorizuju ove prve.
Tako Banjalučani žive u gradu u kojem se ne donose na vrijeme potrebne odluke (ako se uopšte i donesu), jer „neko u tom krugu“ odluči da na neki način treba zakomplikovati/odužiti /zakočiti određenu proceduru, kako bi „zagorčali život političkom protivniku“.
Rezultat svega toga je što ceh plaćaju građani, a u zadnje vrijeme to su posebno osjetili oni koji bi trebali biti budućnost grada – djeca i mladi.
Vrtići
Zadnji primjer je problem oko imenovanja upravnih odbora pet ustanova, od kojih tri vode brigu o najosjetljivijim kategorijama – socijalno ugroženim, najmlađima i bolesnima. Predloženi članovi upravnih odbora nisu po volji gradonačelniku Stanivukoviću, jer su ih, kako on tvrdi, „predložile po političkoj liniji komisije koje kontroliše SNSD i njihovi koalicioni partneri“.
Takav stav je stopirao proceduru imenovanja i do sada nije bilo vidljivih napora da se pokuša naći kompromis, kako ne bi došlo do blokade rada ustanova.
Prvi ceh toga po svemu sudeći platiće Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, odnosno 2.600 mališana koji borave u vrtićima.
Naime, Centar je dobio obavještenje dobavljača da će povećati cijene namirnica koje im isporučuju za pripremu obroka za djecu. Da bi se to realizovalo potrebno je potpisati aneks postojećeg ugovora. Iz Centra poručuju da to nije moguće jer „nemaju upravni odbor, koji to treba odobriti“. S druge strane, iz Grada poručuju da je za „ugovor odgovoran Centar“, a ne Grad, te da situacija u kojoj se nalaze nema nikakve veze što Centar nema upravni odbor. Tako se nadležni u nedogled svađaju oko toga ko je kriv, a niko ne nudi rješenje.
Građani su razočarani trenutnom situacijom u gradu.
– Žalosno je što za mlade nema budućnosti. Kada vidite šta se dešava ne čudi što cijele porodice napuštaju zauvijek ove prostore. Zašto da neko ostane da živi u Banjaluci? Pa djeca ne mogu normalno ići u vrtić ili u školu. Političarima je samo važno da sačuvaju fotelju ili da pređu u bolju, a za narod ih nije briga – kaže penzionerka Borka.
Velka T. kaže da na narod i građane niko ne obraća pažnju.
– Svi su krivi, a ja posebno krivim ove iz skupštinske većine. Pa oni prije izbora nisu ništa izdvajali, a sad žele da preko budžeta udaraju po gradonačelniku. S druge strane, čini mi se da je i gradonačelnik doveo ljude koji ne znaju, a tamo je već zatekao stare kadrove, koji takođe nisu sposobni. Kad sve to saberete vidite zašto, recimo, djeca trpe u školama i vrtićima – rekla je ona
Milan Š. je student i kaže da nije politički opredeljen i da ga stranke ne zanimaju, ali tvrdi da su problemi sve veći.
– Političari su veliko zlo, fino žive i ne mare za probleme običnog svijeta. Pitam se samo kad će sve proključati i kad će ljudi izaći na ulice – navodi Milan.
Drugi primjeri
Gore navedeni primjeri nisu jedini; nažalost, ima ih previše. Prošle godine je najviše pažnje privuklo odugovlačenje oko usvajanja budžeta grada, te amandmani većine na taj budžet, koji su usmjerili novac na drugu stranu, u jednokratne novčane pomoći. Rezultat – grad je nekoliko mjeseci bio na privremenom finansiranju, a jedno vrijeme čak nije mogao izvršavati osnovne obaveze, kao što je odvoz smeća.
Zbog preusmjeravanja novca, uz pomoć amandmana, nedostajalo je novca za košenje, održavanje puteva, rasvjete i slično… Tako je Banjaluka lani bila prljava, u mraku, zarasla, a putevi puni udarnih rupa. Od tih posljedica se još oporavlja.
Sa Skupštine grada se konstantno ruši gradonačelnikov prijedlog za izradu regulacionog plana, koji bi omogućio gradnju novog parka u Banjaluci. Drugu godinu za redom se smanjuje poreska stopa poreza na nepokretnost, čime se smanjuju prihodi u budžetu grada. Manje novca u gradskoj kasi znači da se neki projekti neće moći realizovati. Lista ovakvih poteza je beskonačna.
“Ne žele drugačije”
Politikolog Darko Kuzmanović kaže da ovakvo ponašanje u suštini nije novina.
– Sličnu situaciju smo imali u još nekim lokalnim zajednicama, kao na primjer u Tesliću. Tamo je lokalni SNSD, isključivo u cilju rušenja rejtinga načelnika Milana Miličevića, više od dvije godine blokirao sve kapitalne investicije i projekte, a u pitanje je, baš kao i u Banjaluci, došlo i najosnovnije funkcionisanje grada. U suštini, po sredi je ostvarivanje isključivo partijskih i interesa uskog kruga pojedinaca, gdje u međusobnom obračunu zakonodavne vlasti sa izvršnom najviše ispaštaju sami građani. Očigledno da koalicija koja se okuplja oko SNSD, ne samo u Banjaluci nego i u drugim dijelovima RS, čini sve kako bi onemogućila da se građanima pokaže da može drugačije, a po nepisanom pravilu, izgovori se nalaze u frazama da ono što predloži izvršna vlast nije javni interes, da postoje preče stvari, da se (grado)načelnik ponaša nedomaćinski i slično – rekao je Kuzmanović.
Revanšizam
Naglasio je da na sceni zaživjela politika revanšizma prema svima koji misle drugačije ili zastupaju drugačije mišljenje i političke stavove, što se na kraju sve lomi preko leđa građana.
– Ako na jednoj strani imate prijedloge za izgradnju parkova, uređenje grada, a na drugoj nekoga ko sve to blokira kako bi se gradonačelnik predstavio kao nesposoban, tu je računica veoma jasna. Pokušaj skupštinske većine da se banjalučki budžet pretvori u fond za socijalna davanja je donekle i uspio, a to što će građani zbog takve politike ostati uskraćeni za mostove, parkove i slične sadržaje za SNSD je očigledno sasvim u redu. Upravo na tom primjeru najbolje možemo vidjeti ko misli na budućnost i građane, a ko isključivo na sabotiranje protivnika. Tražiti opravdanje u komarcima kako bi se blokirala izgradnja velikog parka između univerzitetskog Kampusa i TC ‘‘Delta’’ je najblaže rečeno iracionalno, a pokušaj da se u Upravni odbor banjalučkog Doma zdravlja imenuje veterinar, očigledan je primjer partijskog zapošljavanja i narušavanja integriteta i ugleda samih institucija. Takve stvari se ne smiju dopustiti -kategoričan je Kuzmanović.
Opšti izbori
Naglašava da svi u ovoj „banjalučkoj priči“ snose svoj dio odgovornosti, ali da je definitivno jasno da politika blokada stvara lošu sliku, ne samo o političarima nego i o narodu koji je takve pojedince birao.
– Budućnost Banjaluke, kao i Srpske, zavisiće isključivo od nadolazećih opštih izbora. Ukoliko trenutna vlast u RS obnovi mandat, suočićemo se sa činjenicom da će u uslovima kohabitacije biti praktično nemoguće funkcionisati, a sam SNSD će vjerovatno pokrenuti proces disciplinovanja i ekonomske izolacije “neposlušnih” lokalnih zajednica i (grado)načelnika. Međutim, ukoliko opozicija pobijedi na izborima, satelitske partije SNSD-a će gotovo sigurno promjeniti stranu čime će se omogućiti i nesmetano funkcionisanje grada. Vrlo je moguće da sličan zaokret naprave i neki od odbornika samog SNSD-a –zaključio je Kuzmanović.
