U Njemačkoj je od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno 76.000 radnih mjesta.
U Njemačkoj je desetine hiljada ljudi ostalo bez posla zbog nestašica materijala koje je uzrokovala pandemija, a još znatno više je prešlo na skraćeno radno vrijeme, pokazali su rezultati analize Instituta za istraživanje tržište rada i poslova (IAB).
Rat u Ukrajini može da dovede do sličnih posljedica, ali ipak u manjoj meri, rekao je stručnjak IAB Enco Veber (Enzo Weber).
Prema studiji, od aprila prošle do januara ove godine zbog nestašica materijala u industriji i građevinarstvu zatvoreno je 76.000 radnih mjesta. Broj zaposlenih na skraćeno radno vrijeme porastao je za 446.000. Međutim, iskustvo pokazuje da u praksi skraćeno radno vrijeme koristi manje kompanija nego što je zvanično naznačeno.
“Očigledno je da skraćeno radno vrijeme služi za prilagođavanje nestašicama materijala”, piše u studiji koju je u četvrtak objavio sajt magazina Špigl.
Rat u Ukrajini će imati sličan uticaj na tržište rada, rekao je Enco Veber. “Moguća uska grla u snabdijevanju materijalima će uglavnom biti kompenzovana skraćenim radnim vremenom.”
Međutim, uticaj rata je kratkoročan, on će se ili završiti ili će privreda da se prilagodi promijenjenim uslovima trgovine. Veber očekuje i da će rat manje da utiče na lance snabdijevanja od pandemije.
Pandemija je globalni fenomen koji ima direktan uticaj na sve zemlje, dok rat u Ukrajini ima neposredan domet u samo dvije zemlje. Ipak, rat može dodatno da pogorša situaciju s uskim grlima.
Berbok: Prijete ozbiljne nestašice u lancu snabdijevanja
Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok upozorila je da će nestašice u lancu snabdijevanja zbog rata u Ukrajini, biti ozbiljne i da bi mogle da dovedu do novih sukoba u već ranjivim zemljama.
Ona je naglasila da Njemačka treba da održava kontakt s autoritarnim režimima čak i ako ne dijele njihove vrijednosti, i da ne ćuti o pitanjima od ekonomskog i energetskog značaja, prenosi agencija Rojters.
Berbok, koja danas predstavlja novu strategiju nacionalne bezbjednosti, dodala je da će Berlin uporedo razviti i novu “kinesku strategiju” uzimajući u obzir nestabilnost u zemljama gdje je Kina ulagala u infrastrukturu, kao što su afričke države, navodi Dojče vele.
