Njemačka je posljednjih nekoliko sedmica preduzela veliku diplomatsku aktivnost da ublaži posljedice eventualnog zaoštravanja krize i izbijanja rata u Ukrajini na zapadni Balkan.
Analena Berbok, njemačka ministrarka spoljnih poslova, u srijedu je o vezi Ukrajine i zapadnog Balkana razgovarala s Aleksandrom Šalenbergom, ministrom spoljnih poslova Austrije, koji je nakon ostavke Sebastijana Kurca kratko bio i premijer te zemlje.
Oni su saopštili da EU treba da koordiniše svoj pristup prema Ukrajini i istovremeno omogući evropsku perspektivu zemljama zapadnog Balkana.
“Potrebna nam je velika brzina u našoj spoljnoj politici kada je u pitanju hitna evropska perspektiva za zapadni Balkan”, rekla je Berbokova.
Kako saznajemo, namjera Njemačke je preduprijediti moguće izbijanje napetosti na zapadnom Balkanu u slučaju mogućeg ograničenog sukoba između Rusije i Ukrajine oko NATO aspiracija ruskog zapadnog susjedstva.
Čak i ako do sukoba i ne dođe, u Berlinu smatraju da će narednih mjeseci, pa možda i godina, trajati pregovori između Rusije i Ukrajine o trajnom rješenju problema koji su uzrokovali krizu. Prošli put, tokom administracije Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, upravo je Austrija igrala ulogu u predlaganju razmjene teritorija između Beograda i Prištine, što je Njemačka tada spriječila, a sada želi da preventivno spriječi.
O zapadnom Balkanu je i Olaf Šolc, njemački kancelar, nedavno razgovarao sa Džoom Bajdenom, američkim predsjednikom, a sasvim je izvjesno da je tu temu spomenuo i Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, s kojim je takođe imao sastanak. Podsjećanja radi, nakon tog sastanka Putin je optužio NATO da je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN-a bombardovao Jugoslaviju i naglasio da se Rusija zalaže za poštovanje međunarodnog prava. Iako još nije jasno šta su Šolc i Putin dogovorili, za očekivati je da će ponovo biti oživljen minski proces o novom političkom uređenju Ukrajine, u koji je, osim Ukrajine, Rusije i Njemačke, uključena i Francuska, a Njemačka ne želi da se druga pitanja u Evropi povezuju s rješenjem ukrajinske krize.
Da je njemačka poruka shvaćena i u Vašingtonu, svjedoči i izjava Gabrijela Eskobara, američkog prvog diplomate za zapadni Balkan, koji je tokom svjedočenja u Pododboru za Evropu Odbora za spoljne poslove Senata SAD rekao da su SAD svjesne potrebe da se paralelno pažljivo prate Ukrajina i zapadni Balkan, u kontekstu onoga što SAD smatraju negativnim ruskim djelovanjem u oba regiona, odnosno pokušaj da razvuku resurse evroatlantske zajednice na više regiona.
“Pažljivo pratimo šta se dešava i imamo resurse da istovremeno pratimo oba regiona i pokušamo da izolujemo eventualni efekat”, rekao je Eskobar.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, mišljenja je da SAD preuveličavaju prijetnju ratom kako bi lakše držale Evropu na okupu. “Crna Gora i Sjeverna Makedonija su već članice NATO-a, Hrvatska i Slovenija isto, i Rusija dobro zna da je taj prostor izgubljen. Ako neki efekat postoji, kao kad je u pitanju nezavisnost Kosova, mislim da se radi o pokušaju SAD da pritisnu EU da koordinišu sve što se dešava u vezi s Rusijom i Ukrajinom”, rekao je Kočan za “Nezavisne novine”.
