Britanija do sada nije vidjela nikakve dokaze da Rusija povlači svoje trupe razmještene u blizini ukrajinske granice, izjavio je danas ministar odbrane Velike Britanije Ben Volas.
Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija su više puta upozoravale da bi predsjednik Vladimir Putin mogao da naredi invaziju Ukrajine sa više od 130.000 vojnika raspoređenih duž rusko-ukrajinske granice, prenosi Rojters.
Istovremeno, Rusija poručuje da ima pravo da rasporedi svoje trupe gdje god poželi na sopstvenoj teritoriji i više puta je ponovila da ne namjerava da izvrši invaziju na Ukrajinu.
Rusko ministarstvo odbrane juče je objavilo snimak koji pokazuje povratak dijela oružanih snaga u matične baze nakon izvedenih vojnih manevara.
“Mi nismo vidjeli nikakve dokaze o povlačenju ruskih snaga. Neposredna zapažanja pokazuju suprotno od izjava koje dolaze iz Kremlja”, rekao je Volas radiju Tajms.
Ukrajina vježba odgovor na sve moguće scenarije
Ukrajinske agencije za sprovođenje zakona održale su tokom proteklog vikenda vježbe za uvježbavanje odgovora na mogući upad u zgrade vlade i policijske stanice na 30 kilometara od granice s Krimom, izjavio je danas ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Denis Monastirski.
Prema njegovim riječima, policajci su održali “više vježbi, procjenjujući sve događaje koji su se dogodili u Ukrajini od 2014. godine”, prenosi ruska agencija TASS.
“Vježbali smo sve moguće scenarije tokom vikenda na 30 kilometara od administrativne granice Autonomne Republike Krim, uz učešće glavnokomandujućeg ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog”, istakao je Monastirski.
Ministar unutrašnjih poslova je naglasio da Ukrajina neće tolerisati “bilo kakve manifestacije separatizma unutar zemlje, slične onima koje su se pojavile u Harkovu, Lugansku i Donjecku 2014. godine”.
Zapadne zemlje su nedavno kontinuirano upozoravale na potencijalnu invaziju Rusije na Ukrajinu, a zapadni mediji čak najavljuju i “datum invazije” koji je više puta odlagan, navodi ruska agencija TASS.
Lajen: Moskva šalje oprečne signale
Rusija tek treba da dokaže svoju spremnost za deeskalaciju usred gomilanja vojske na ukrajinskim granicama, izjavila je danas predsjednica Evopske komisije Ursula fon der Lajen.
“Moskva za sada šalje oprečne signale”, izjavila je Fon der Lajen u obraćanju evropskim poslanicima, povodom zahtjeva donjeg doma ruskog parlamenta kojim se od ruskog predsjednika Vladimira Putina traži da prizna nezavisnost otcijepljenih regiona Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine, prenosi agencija Rojters.
Mišel: Moskva mora da bira između rata i diplomatije
Zvanična Moskva mora da bira između rata i diplomatije usred vojnog nagomilavanja na granicama Ukrajine, izjavio je danas predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
On je pozvao Rusiju da djelima, a ne riječima demonstrira volju za deeskalacijom, prenosi agencija Rojters.
“Rusija je u posljednja dva dana signalizirala da bi mogla biti otvorena za diplomatiju i pozivamo Rusiju da preduzme konkretne i opipljive korake ka deeskalaciji, jer je to uslov za iskren politički dijalog”, poručio je Mišel u obraćanju evropskim poslanicima.
“Današnji izbor je izbor između rata i tragičnih žrtava koje bi pratile taj rat ili hrabrosti političkog angažmana i hrabrosti diplomatskih pregovora”, dodao je Mišel.
Između Rusije i Zapada su posljednjih mjeseci prisutne pojačane tenzije, pošto je duž ukrajinsko-ruske granice, ali i u Bjelorusiji, raspoređen značajan kontingent ruskih vojnika i oružja.
Rusija od Zapada traži bezbjednosne garancije da Ukrajina neće postati članica alijanse, da će se NATO uzdržati od razmeštanja oružja u blizini ruske granice, kao i da će povući snage sa područja istočne Evrope.
O tome su pokrenuti i pregovori uključenih strana, a kao reakcija na ruske poteze uslijedila je nedavna odluka SAD da u istočnoevropskim članicama NATO-a rasporede dodatnih 3.000 vojnika, dok i druge države članice NATO-a Ukrajini ustupaju vojno-tehničku pomoć.
