Migraciona politika jedno je od najvažnijih pitanja i najvećih izazova s kojima se Evropska unija suočila posljednjih godina.
Migrantska kriza je počela prije skoro deset godina, gdje su se stotine hiljada migranata uputile na opasno putovanje u Evropu, bježeći od rata, siromaštva i prirodnih katastrofa. Dolaskom pandemije prije četiri godine, i sukoba u Ukrajini, pitanje migracija, kako u EU, tako i u BiH je pala u drugi plan.
Ipak, pored svega navedenog migrantska kriza je i dalje na vrhu liste izazova kako u Bosni i Hercegovini tako i u regiji i Evropi, piše Bosnainfo.
Nažalost u zadnjih par mjeseci svjedoci smo sve učestalijih obračuna među migrantima.
Česti konflikti između migranta
Tako su početkom septembra ove godine u Bihaću i Sarajevu ubijena dva migranata, tragični događaji na Drini, gdje je u prenatrpanom čamcu život izgubilo 12 osoba, nedavni slučaj iz Banjaluke – Marokanaca koji je uznemiravao djevojku, pa skalpelom pokušao ubiti Indijca, uhvatio migranta koji mu je pokušao otuđiti torbicu s novcem i osobnim stvarima. Samo su neki od slučajeva koji su punili novinske stupce.
Bosnainfo je istražila ovu temu i pokušala saznati kakva je trenutna situacija u BiH, koliko je migranata prisutno u BiH, koliko se zadržavaju, koji je cilj njihovog njihov dolaska, zašto dolaze u konflikt i nazire se kraj ovoj krizi koja je zahvatila Evropu.
– Možemo reći da je situacija znatno povoljnija nego u nekim prethodnim godinama. Na to stanje utiče i bolja organizovanost i kapacitet naših institucija, mada ne možemo biti zadovoljni činjenicom da još uvijek jedna međunarodna organizacija –IOM, koordiniše međunarodnu saradnju vezanu za migracije i da to nisu do sada preuzele državne institucije kao što je to podrazumijeva u svim zemljama. Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, do septembra ove godine registrovano je 20927 ilegalnih migranata, što je smanjenje od 13% u odnosu na isti period prethoodne godine. Ovi statistički podaci su vjerovatno još jedan pokazatelj koji utiče na povoljniju sigurnosnu situaciju u BiH, koji su znali uzrokovati migranti tokom svog tranzitnog puta ka željenim destinacijama u Evropi – kazao je za Bosninfo, Denis Hadžović predsjednik Centra za sigurnosne studije BiH.
Iz Centra za sigurnosne studije BiH su pokušali pojasniti zašto dolazi do konflikta između migranta, kao i pojavu organizovanih kriminalnih grupa koje vrše krijumčarenje ali i iskorištavanje migranata za sticanje profita.
– Moramo razumjeti da migrant dolaze iz različitih zemalja i kultura. Na teritoriji BiH trenutno su najprisutniji migranti iz Avganistana, Sirije, Maroka, Alžira i Irana, koji sa sobom donose i razlike i konflikne situacije iz prošlosti koje se na žalost prenose i na teritoriji gdje borave. U našem slučaju to su dijelovi BiH gdje najčešće dolaze u kontakt, uglavnom na području Krajine koja im je svima krajnja destinacija za daljnji put ka EU. Ne smijemo zanemariti ni značajno postojanje organizovanih kriminalnih grupa koje vrše krijumčarenje ali i iskorištavanje migranata za sticanje profita, a pri tome se također bore za svoj dio nelegalne zarade te ne biraju sredstva za ostvarivanje tog cilja. Prema podacima kojima raspolažu institucije, nelegalni prelazak iz Srbije u BiH košta 450 evra, a nešto je skuplje ako je u BiH ulazi iz Crne Gore – navodi Hadžović.
U BiH trenutno boravi oko 1300 migranata, a prema njihovim izjavama oni nastoje koristiti teritoriju BiH, kao tranzitno područje čiji je cilj nastaviti put ka zapadnoevropskim državama.
– U periodu od 1. 1. 2024. – 22. 10. 2024. godine od strane Službe za poslove sa strancima obrađeno je 19.540 stranih državljana koji su iskazali namjeru podnošenja zahtjeva za azil. Trenutno u svim Privremeno prihvatnim centrima smješteno je 1309 lica, od toga u KS 930 i USK 354. Kao i u prethodnom periodu i dalje se u najvećoj mjeri radilo o migrantima starosti između 19 -35 godina iz zemalja visokog migracionog rizika, koji se u BiH vrlo kratko se zadržavaju, te koji prema njihovim izjavama nastoje koristiti teritoriju BiH, kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU – kazali su za Bosnainfo iz Službe za poslove sa strancima.
Migrantski kamp Lipa kod Bihaća
Broj migranata u Bosni i Hercegovini značajno je smanjen, što se može primijetiti i na ulicama pojedinih gradova. Ranije je na ulicama boravilo oko stotine njih, znači li to da se migrantskoj krizi možda nadzire kraj.
Stanje bezbjednosti
“Smanjen priliv migranata u BiH ali i podaci koji govore da se u Republici Srbiji broj migranata smanjio za 80% u ovoj godini, ukazuju da će se u narednom periodu smanjiti priliv istih u našu državu. Generalno i Evropska unija ali i njene pojedine članice poduzimaju određene korake kako bi se smanjio priliv migranata i ograničio njihov nekontrolisan dolazak, pa će se to svakako pozitivno odraziti i na stanje u BiH u narednom periodu. Ipak, ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da su se migracije dešavale oduvijek, te da će se zasigurno i nastaviti u budućnosti. Do država je da uspostave sistem kojim će se ti dolasci kontrolisati i biti usklađeni s međunarodnim standardima i zaštitom ljudskih prava onih koji su se odlučili za ovako neizvjesne avanture radi nemogućnosti normalnog života u svojim rodnim državama – kazao je Denis Hadžović.
U ranijoj izjavi ove godine kada je u pitanju sigurnosna situacija iz Ministarstva bezbjednosti BiH poručili su da situacija nije alarmantna, demantujući da su pojedine bezbjednosne institucije BiH nemaju dovoljne kapaciteta u borbi s ovim izazovima. S obzirom na konstantan problem nedostatka policajaca u državnoj Graničnoj službi.
