Vrijednost iznesenog novca iz BiH je u posljednjih pet godina uglavnom rasla pa su tako u FOO 2022. godine dostavljeni podaci o 808 evidentiranih slučajeva prenosa novca preko granice u vrijednost od 3,673 milijardi KM.
Nadležno Finansijsko-obavještajno odjeljenje je u 2021. obaviješteno o 653 slučaja prenosa novca preko granice u vrijednosti od 2,897 milijardi maraka.
U posmatranom petogodišnjem izvještaju najmanje novca iz BiH izneseno je 2020. godine i tada je evidentiran 371 slučaju prenosa novca preko granice u vrijednosti od 1,890 milijardi, dok podaci za 2019. pokazuju da je tada iz BiH transportovan novac u vrijednosti od 3,287 milijardi maraka.
Sve je više primjedbi i prigovora posljednjih mjeseci na rad banaka na domaćem finansijskom tržištu, a posebno nakon što su one jednostrano odlučile da raskinu ugovore sa kompanijama i licima koja se nalaze pod američkim sankcijama.
Ekonomista Marko Đogo rekao je da BiH ima sistem karensi borda, valutnog odbora koji je oktroisan u BiH, odnosno dio je Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Po Dejtonu je taj sistem trebalo da funkcioniše šest godina, odnosno do 2001. godine, ali smo ga produžili jer ne postoji konsenzus unutar BiH da se on zamijeni bilo čim drugim. U sklopu tog sistema je i mogućnost iznošenja gotovog novca jer to zapravo garantuje povjerenje u domaću valutu. Dakle, napravili smo takav sistem koji omogućava iznošenje gotovog novca, a jedino o čemu mora da se brine tom prilikom je da se ne radi o pranju novca. Dakle, ne može se slobodno iznositi novac ako nije dokazano njegovo porijeklo – kazao je “Glasu” Đogo.
Teretski, u ovoj državi, pojašnjava on, moguće je neko imanje prodati za desetine miliona maraka te uz potvrdu taj novac staviti u gepek automobila i iznijeti ga iz zemlje.
– U našem sistemu je jednostavno ugrađeno da se to može. To je jedan aspekt priče, a drugi je što smo mi nekonkurentna ekonomija i ovdje ima dosta sive zone pa se često taj novac iznosi i van ovih zvaničnih tokova – navodi Đogo i dodaje da je čitav sistem napravljen da bude transparentan, ali ne i konkurentan.
Banke su nekada, naglašava, ovdje donosile novac, a to je prestalo da se dešava još od perioda velike ekonomske krize 2008. godine.
– Banke više ne donose ovdje novac, one nama u suštini pozajmljuju naše pare. Odnosno, naši građani uzmu od države depozite, na osnovu tog novca banke daju kredite, a na toj razlici zarađuju. To se zove neto kamatna marža na osnovu koje banke ostvaruju dobit, koja nije mala i mjeri se sa stotinama miliona maraka. U suštini sve ovo pokazuje da smo mi meta neke tranzicije u kojoj se nismo snašli. Prepustili smo se tome da tuđi kapital upravlja našim novcem, da na nama zarađuje i da na kraju taj novac iznosi iz zemlje – zaključio je Đogo.
Naveo je da je Agencija za bankarstvo nedavno donijela odluke, prema kojima se neće više moći iznositi dobit banaka bez prethodne saglasnosti nadležnih.
– To je jedna mjera kojom se pokušava jedno zatečeno stanje promijeniti, ali je problem što smo mi sebe uopšte doveli u to stanje. Praktično ispadamo nesposobni da se bavimo bankarstvom – zaključio je Đogo.
Manipulacije
Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je da posljednjih dana dobija pritužbe građana Republike Srpske da kod banaka koje posluju u Srpskoj ne mogu ostvariti svoje pravo koje im pripada po Ustavu i zakonu.
– Narednih dana iznijeću konkretne podatke o bankama i njihovim manipulacijama, da bismo zaštitili građane i njihova prava – napisao je predsjednik RS Milorad Dodik na društvenoj mreži “Iks”.
