U Evropi se smrznuto meso može koristiti za ljudsku ishranu do šest mjeseci, a u BiH je taj rok godinu dana. Uvoznici iz BiH vješto su iskoristili ovu razliku nabavljaju meso u Evropi po niskim cijenama.
Uvoz svježeg mesa u BiH iz godine u godinu nastavlja rasti. Trend se nastavio i u ovoj godini. U prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je samo svježeg mesa, za čak 424,7 miliona maraka. U odnosu na isti period prošle godine uvoz mesa je veći za 15 posto ili 58 miliona maraka.
– Vrijednost uvoza svježeg mesa za prvih 9 mjeseci ove godine iznosila je 424,7 miliona KM i uvezeno je oko 59,9 miliona kg mesa, najviše goveđeg i svinjskog. Spomenute vrijednosti odnose se isključivo na svježe meso, a ne na ukupnu vrijednost uvoza – rekla je portparolka UIO BiH Darjana Maglov, javlja BHRT.
Trenutno, domaći farmeri proizvode svega 20 odsto potrebnog mesa za tržište BiH. Zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu u EU i kod nas, upravo uvoz svježeg mesa predstavlja najveći problem za domaće farmere. U Evropi se smrznuto meso može koristiti za ljudsku ishranu do šest mjeseci, a u BiH je taj rok godinu dana. Uvoznici iz BiH vješto su iskoristili ovu razliku nabavljaju meso u Evropi po niskim cijenama s kojima se domaći farmeri ne mogu naticati.
– Mi ako ne uskladimo te pravilnike sa EU znači mi ćemo uvijek čistiti EU da ne moraju to prodavati ili kućnim ljubimcima ili plaćati da se uništi u kafilerijama. Samim tim to je unazadilo našu proizvodnju – navodi Mišo Maljčić iz Skupštine Saveza poljoprivrednih proizvođača RS.
Neusklađenost pravilnika domaće proizvođače dovela je do ruba propasti.
– Na domaće proizvođače to jako loše utiče. Znači tu je jedna nelojalna konkurencija, gdje se proizvodi koji su za bacanja, odnosno u tim državama su za bacanja, se dovoze ovamo. Znači to je lako riješiti, međutim na nivou BiH vlast nema volju da to riješi. Zašto nije i kod nas rok upotrebe smrznutog mesa šest mjeseci i problem bi bio riješen – smatra Ranko Sarajlić iz Laminaca (Gradiška).
Poljoprivreda i proizvodnja hrane, uz energiju, su sektori od strateškog interesa za svaku zemlju i tu se ne postavlja pitanje isplati li se nešto ili ne. Kod nas to na žalost nije slučaj.
– Treba zaštititi domaću proizvodnju. Naći modele kroz subvencioniranje, kroz promocije, kroz jače kontrole ulaska takvih roba. Ali ono sve što je u skladu sa zakonom ne možemo zaustaviti. Trebamo nadgledati uvoz takvih roba – stava je Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar.
Činjenica je da velikom broju građana, s obzirom na standard, odgovara evropsko meso u marketima, koje se po kvaliteti ne može porediti s domaćim, ali koje je u odnosu na njega znatno jeftinije. Građani kupujući uvozno meso štede, ali istovremeno svjesno ili nesvjesno, guraju domaću proizvodnju u ambis.
