S obzirom na samo 37 posto površinskih voda koje su u dobrom ili vrlo dobrom ekološkom stanju Evropa mora bolje upravljati svojim vodnim resursima da bi svojim građanima zagarantovali snabdijevanje kvalitetnom vodom, upozorila je Evropska agencija za okolinu (EEA).
Agencija EU sa sjedištem u Kopenhagenu istakla je da postoji hitna potreba za povećanom otpornošću i održivim izvorima svježe pitke vode za ljude i okolinu, naglasivši neophodnost hitnog djelovanja.
“Zdravlje evropskih voda nije dobro. Naše se vode suočavaju s nizom izazova bez presedana koji prijete sigurnosti kvalitetna vode u Evropi”, objavila je u saopštenju za javnost direktorica EEA Leena Ylä-Mononen.
“Evropska poljoprivreda bi mogla bolje”
Kada je posrijedi hemijsko zdravlje površinskih voda, ono je dobro samo u 29 posto slučajeva, u poređenju sa 77 posto u slučaju podzemnih voda, odakle nam stiže veći dio pitke vode koju konzumiraju Evropljani.
Dobro hemijsko zdravlje znači izostanak prekomjernog zagađenja hranjivim tvarima i štetnim hemikalijama poput PFAS-a i mikroplastike.
Površinskim vodama prijeti i ugrožava ih zagađenje vazduha (izgaranje uglja, emisije iz vozila itd.), ali i poljoprivreda, koja zbog odlaganja većih količina otpada zagađuje tlo.
Premda nedavni izvještaj EEA pokazuje da je u 2021. samo 37 posto površinskih vodnih tijela, poput jezera i rijeka, klasifikovano kao dobro ili vrlo dobro, ova brojka ipak upućuje na manje poboljšanje u odnosu na 2015., uprkos naporima koje su preduzele brojne države.
“Evropska poljoprivreda morala bi više koristiti održivije prirodne i agroekološke prakse uz podsticajne mjere i promjene kada su u pitanju naše prehrambene navike”, preporučuje se u izvještaju, prenosi Index.
Ova evropska agencija, koja je analizirala 120.000 površinskih voda i 3,8 miliona kvadratnih kilometara podzemnih voda u 19 zemalja EU-a i Norveškoj, poziva na 50-odstotno smanjenje upotrebe pesticida do 2030. godine.
“Vodni stres”
“Moramo udvostručiti dosadašnje napore da bismo obnovili zdravlje dragocjenih evropskih rijeka, jezera, priobalnih voda i ostalih vodnih tijela te da bismo zagarantovali da ovaj vitalni resurs postane i ostane otporan i siguran za generacije koje dolaze”, rekla je Ylä-Mononen.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju izazove snabdijevanja vodom. Takozvani vodni stres jedan je od najvažnijih faktora okoline koji štetno utiču na poljoprivrednu proizvodnju, rezultirajući znatnim smanjenjem uroda, što je sve veći problem u Evropi, posebno zbog sve uočljivije nestašice vode na njenom jugu i sve češćih i pogubnijih suša širom kontinenta, upozorava EEA.
Istovremeno izvještaj ukazuje da dijelovi Evrope doživljavaju porast intenzivnih padavina, što rezultira poplavama i povećanim rizicima od poplava. Budući da klimatske promjene nastavljaju uticati na regiju, stručnjaci naglašavaju sve veću važnost pristupačnog i održivog upravljanja rizicima od poplava za zaštitu zajednica i ekosistema u cijeloj Evropi.
Stoga smanjenje potrošnje vode i obnova ekosistema mora biti prioritet za vlade, posebno zbog toga što su i vodni resursi podložni posljedicama klimatskih promjena – prekomjernih padavina, otapanja glećera i suša, kaže se u izvještaju evropske agencije.
