SPIRALA NASILjA
Prema riječima Force, ovaj sukob poprima sve dramatičnije razmjere koje prijete da postanu kataklizmične. Kako kaže, spiralu nasilja koja je pokrenuta biće teško zaustaviti, pogotovo jer je Izrael odlučan u svojim namjerama, ali i dovoljno moćan, jer na svojoj strani ima SAD.
– Videli smo da Tel Aviv ima apsolutnu podršku Vašingtona. Najcrnje po ovaj region bio bi otvoreni rat Izraela i Irana, koji je odavno na meti Pentagona. U sadašnjom okolnostima tako nešto nije nimalo nemoguće, naprotiv, jer treba očekivati vojni odgovor Izraela – kaže Forca.
Što se tiče eventualnog odgovara Tel Aviva, Forca kaže da nikako iz vida ne treba izgubiti činjenicu da Izrael raspolaže nuklearnim bombama, pri tome navodeći da ne vjeruje da bi Tel Aviv mogao pribjeći tako ekstremnom potezu. Smatra i da nikako ne bi bilo dobro da ove dvije zemlje odluče da otvoreno odmjere svoje vojne snage i sposobnosti, u punom kapacitetu, jer bi u tom slučaju iskre između Teherana i Tel Aviva prerasle u veliki požar, neslućenih razmjera – koji bi onda zahvatio i druge zemlje, od Saudijske Arabije, Egipta, Sirije i Jordana, a pitanje je kako bi se u tom slučaju postavila i Turska.
– Bojim se da je u ovakvim okolnostima svaki scenario moguć. Nadam se da Vašington ipak neće dozvoliti da dođe do otvorenog rata. Želim da verujem da u SAD još ima onih nešto trezvenijih. Nikom normalnom i razboritom ne odgovara jedan takav rat, koji bi dobio oblike svjetskog – istakao je Forca, dodajući da Izrael i dalje djeluje odlučno da završi plan po kojem želi da se suprotstavi bilo kome ko se usudi da direktno ili indirektno, iz blizine ili izdaleka, prijeti njihovoj bezbjednosti.
OD ISKRE DO VATRE
Iran je u ponedjeljak ispalio oko 180 projektila na Izrael. Ovom prilikom navodno su upotrijebljene moćne i razorne hipersonične rakete. Kako je saopšteno iz Teherana, uglavnom su gađane baze izraelske vojske. Jedna od meta bilo je i sjedište Mosada, koje se nalazi u sjevernom dijelu Tel Aviva, u gusto naseljenom području.
Koliko je ovaj napad uistinu bio uspješan, teško je zaključiti. Iako su iz Izraela to demantovali, saopštavajući da je većina projektila oborena, iz Irana je poručeno da je 80-90 odsto raketa korišćenih u “Operaciji pošteno obećanje 2” pogodilo svoje mete, među kojima su vazdušna baza Tel Nof u blizini Tel Aviva i oblast Necarim u blizini Gaze. Navodno je uništen i jedan broj izraelskih lovaca F-35 u vazdušnoj bazi Nevatim, koja se nalazi na pola puta između Beršebe i Mrtvog mora.
U međuvremenu iz Teherana je upozoreno da nijedna kap nafte ili tečnog gasa neće napustiti Bliski istok sve dok traje rat, podsjećajući Evropljane da im se bliži zima. Iz Irana je na kraju poručeno i da je njihova reakcija odmazde završena, ali da će ponovo uzvratiti ako Izrael pokrene novi napad na iransku teritoriju.
I dok Palestinci, te pripadnici Hamasa i Hezbolaha, likuju i slave zbog iranskog odgovora, izraelski zvaničnici poručuju da će njihova zemlja u roku par dana pokrenuti “značajnu odmazdu” te da bi mete mogle da budu i postrojenja za naftu, ali i druge strateške lokacije.
Poručeno je da je Izrael napravio veliku grešku, zbog koje će debelo i bolno platiti. Sve ovo nije omelo Izrael da nastavi sa akcijama u pojasu Gaze, ali i napadima na predgrađa Bejruta, glavnog grada Libana.
Da se situacija sve više komplikuje govori i podatak da je Jordan, koji graniči sa Izraelom, odlučio da podigne borbenu gotovost svoje vojske na najviši mogući nivo.
CRNO ZLATO
Pored bezbjednosnog aspekta, ovaj sukob ima i energetski. Iranski raketni napad, te strahovi kakav bi izraelski odgovor mogao izgledati, potresli su ionako osjetljivo i bojažljivo tržište sirove nafte. Vrijednost jednog barela skočila je sa 70 na skoro 76 dolara, a pojedini eksperti smatraju da bi ona mogla otići čak na 100 dolara, koliko je iznosila u martu 2022. godine.
Ovaj scenario podrazumijeva da Tel Aviv i Teheran uđu u otvoreni rat, što bi u dobroj mjeri uzdrmalo tržište crnog zlata. Ništa dobrog ne bi donijelo ni ukoliko Izrael odluči da uzvrati napadima na iransku naftnu infrastrukturu, jer ova zemlja trenutno podmiruje oko četiri odsto globalne potražnje nafte. Rast je neminovan i ukoliko SAD i zapadni saveznici eventualno odluče da uvedu ekonomske sankcije Iranu. Prema procjenama stručnjaka, u tom slučaju barel bi poskupio za dodatnih deset dolara. Ništa dobrog ne bi donijela ni blokada Hormuškog moreuza, jednog od morskih puteva za transport crnog zlata, jer bi u tom slučaju, prema procjenama analitičara, nafta mogla poskupjeti u rasponu od 15 do 30 dolara za jedan barel. Iran je inače među 10 najvećih proizvođača nafte na svijetu, sa proizvodnjom od više od 3,3 miliona barela dnevno. Potencijalni gubitak iranskog snabdijevanja mogao bi da bude nadoknađen povratkom libijske nafte i povećanom saudijskom proizvodnjom, ali stresovi koji bi se desili u tom međuprostoru sigurno bi uticali da borba sa inflacijom bude vraćena više koraka unazad.
