Šestog oktobra 2024. godine u Bosni i Hercegovini će se održati lokalni izbori na kojima će biti izabrani gradonačelnici, načelnici i vijeća u 143 grada i općine.
Pravovremen i kontinuiran pristup javnim i transparentnim informacijama o toku i ishodu ovog izbornog procesa – prije, za vrijeme i nakon glasanja – pravo je svakog građanina Bosne i Hercegovine, zagarantovano Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.
Neposredno prije izbora, 28. septembra, obilježili smo Međunarodni dan univerzalnog pristupa informacijama (IDUAI). Pristup informacijama je sastavni dio temeljnog prava na slobodu mišljenja i izražavanja, sadržanog u članu 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i članu 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
Pravo na pristup informacijama nije apstraktan koncept već temelj demokratije. Ključno je da građani Bosne i Hercegovine – i oni koji to nisu – učinkovito ostvaruju pravo na učešće u javnim poslovima, uključujući pravo na glasanje zasnovano na dostupnosti različitih pluralističkih izvora informacija. U tom smislu, Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija ističe da države moraju osigurati proaktivno širenje informacija od javnog interesa i učiniti pristup takvim informacijama “jednostavnim, brzim, učinkovitim i praktičnim”.
Iako je globalno ostvaren značajan napredak u proširenju pristupa informacijama nakon usvajanja Agende održivog razvoja Ujedinjenih nacija 2030, mnogo toga još treba biti urađeno. Prema UNESCO-ovom Izvještaju o javnom pristupu informacijama za 2023. godinu „zakoni o pristupu informacijama u mnogim zemljama nemaju jake sisteme provedbe”. Nije slučajno da je ovogodišnja Globalna konferencija o Međunarodnom danu univerzalnog pristupa informacijama, koju su zajednički organizovali Vlada Gane i UNESCO, bila fokusirana na važnost integrisanja zakona o pristupu informacijama u rad svih javnih institucija.
Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja u regionu koja je uvela zakone o pristupu informacijama, najprije na državnom nivou 2000. godine, a zatim u oba entiteta, 2001. godine. U avgustu 2023. godine usvojen je novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na državnom nivou. Osmišljen kako bi unaprijedio proaktivno objavljivanje informacija državnih institucija, ovaj zakon predstavlja ključan korak ka usklađivanju praksi upravljanja s međunarodnim standardima. Konkretno, zakon uključuje princip proaktivne transparentnosti i opsežnu listu vrsta informacija koje institucije moraju objavljivati na svojim web stranicama, uključujući odluke, finansiranje, javne nabavke, javne konkurse i grantove. Zakon predviđa i uspostavljanje centralnog portala javnih informacija.
Ipak, državni zakon ima značajne nedostatke, a brojni izazovi ometaju njegovu provedbu.
Dok novi zakon na državnom nivou zahtijeva proaktivno objavljivanje javnih informacija, zakoni entiteta ne nameću ovu obavezu, što stvara različite pravne obaveze koje podrivaju ujednačenu zaštitu ovog prava.
Osim toga, zakon na državnom nivou sadrži proširenu listu izuzetaka u odnosu na prethodni zakon, od kojih su neki nejasni, poput onog koji se odnosi na sprečavanje štete za zaštitu okoliša.
Još jedan nedostatak je da je mehanizam žalbe, koji treba garantovati i zaštititi pravo na pristup informacijama, pod nadležnošću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, što stvara zabrinutost u vezi s nezavisnošću ovakvog mehanizma.
Izazovi ne prestaju s pravnim okvirom i nedostatkom nezavisnog nadzora. Javne institucije i kompanije širom zemlje često ne odgovaraju na zahtjeve za informacijama, posebno kada je riječ o finansijskim izvještajima, ugovorima o nabavci i drugim podacima koji su ključni za javnu odgovornost.
Što se tiče pravosudnog sistema, iako građani imaju pravo tražiti pravnu zaštitu preko sudova, upravni sporovi u vezi s pristupom informacijama često traju duže od godinu dana.
Podaci Transparency Internationala ukazuju na razmjere problema. Između 2011. i 2023. godine, manje od 60% institucija odgovorilo je na zahtjeve za pristup informacijama u zakonom propisanim rokovima. Ovako niska razina postupanja u skladu sa zakonom naglašava potrebu za izgradnjom kapaciteta javnih službenika za primjenu zakona.
Kako bi se osiguralo potpuno ostvarenje prava na pristup informacijama, Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini pozivaju sve nadležne organe širom zemlje da prilagode zakonodavstvo. Konkretno, potrebno je uskladiti pravni okvir u cijeloj zemlji kako bi se osigurala usklađenost s najvišim primjenjivim standardima, uključujući uvođenje proaktivne transparentnosti kao obaveznog elementa u entitetskim zakonima; svi nadležni organi trebaju također uspostaviti nezavisni žalbeni proces u skladu s međunarodnim standardima i osigurati da se sankcije primjenjuju na javne vlasti u slučaju kršenja zakona; konačno, sudski postupci za rješavanje sporova u vezi s pristupom informacijama moraju biti ubrzani kako bi građani, uključujući novinare, aktiviste i istraživače, pravovremeno pristupili informacijama koje su im potrebne za obavljanje njihovog rada.
Ove mjere su neophodne kako bi Bosna i Hercegovina ispunila svoje međunarodne i ustavne obaveze u garantovanju i zaštiti prava na pristup informacijama, prava koje je ključno za funkcionisanje svake zdrave demokratije. Učinkovito ostvarivanje ovog prava također je među zahtjevima Evropske unije u procesu pristupanje Bosne i Hercegovine.
Zajednički osvrt – autorski tekst potpisuju rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini, dr. Ingrid Macdonald, i šef UNESCO kancelarije u Sarajevu, Siniša Šešum, povodom obilježavanja Međunarodnog dana univerzalnog pristupa informacijama.
