Banjaluku vidim kao moderan evropski grad sa snažno razvijenom privredom i kao privlačnu turističku destinaciju. Grad se već nalazi na putu ka modernizaciji kroz niz infrastrukturnih i urbanih projekata koji su u toku.
Rekao je to Vuk Višekruna, kandidat PDP-a za Skupštinu grada Banjaluka u intervjuu za portal Banjaluka.net.
Prema njegovim riječima, Banjaluka privredno Luka ima potencijal da postane regionalni centar za poslovanje i investicije, posebno kroz projekte uspostavljanja poslovnih zona.
“Očekuje se dalji razvoj malih i srednjih preduzeća, te unapređenje privredne klime kroz bolju infrastrukturu i digitalizaciju poslovanja”, rekao je on.
Kada se osvrnete na protekle četiri godine, koliko ste u timu gradonačelnika Banja Luke, koje aktivnosti ili projekte bi posebno istakli kao najuspješnije?
VIŠEKRUNA: Za vrijeme mandata trenutne gradske administracije Banja Luka je doživjela niz infrastrukturnih i društvenih promjena. Jedan od ključnih projekata bila je potpuna obnova parka “Mladen Stojanović”, koji je postao centralno mjesto za rekreaciju i okupljanje građana sa najvećim dječijim igralištem u gradu, trim stazom i sportskom dvoranom. Park je takođe postao domaćin brojnih manifestacija, uključujući sportske događaje poput “Srpska Open”, koji je privukao veliku pažnju.
U okviru unapređenja saobraćajne infrastrukture, izgrađen je kružni tok kod tvrđave Kastel, čime je značajno poboljšan protok saobraćaja u toj zoni, a trenutno se završava još nekoliko. Uveden je novi koncept jednosmjernih ulica sa posebnim stazama za bicikliste i trakom za javni prevoz, što je bio dio šireg plana za modernizaciju saobraćajne mreže. Besplatna legalizacija objekata također je predstavljala jednu od najvažnijih mjera, omogućujući građanima legalizaciju svojih objekata bez dodatnih troškova.
Skoro 6.000 objekata je legalizovano u okviru ovog programa. Građani su na ovaj način ostvarili značajne uštede, koje su u nekim slučajevima dosezale i do 35.000 KM. Banja Luka je napravila značajan napredak u oblasti vodosnabdijevanja, čime su riješeni dugogodišnji problemi u mnogim prigradskim naseljima, kao što su Bronzani Majdan, Ljubačevo, Donja Kola, Rekavice, Bukvalek i Jagare. Preko 96% teritorije grada je sada uredno snabdjeveno vodom, dok su preostale visinske zone, kao što su Dragočaj, Ramići i Potkozarje, u procesu rješavanja.
Grad je uspio privući veliki broj turista i promovisati kulturni život. Pored infrastrukture i sporta, gradske vlasti su se fokusirale na razvoj rekreativnih zona. Uređena su šetališta uz rijeku Vrbas i vidikovac na Banj brdu. Sve ove inicijative bile su usmjerene ka modernizaciji Banje Luke i unapređenju kvaliteta života njenih stanovnika, čineći grad privlačnijim za turiste i ugodnijim za život građana.
Kako u cjelini ocjenjujete rad gradske administracije čiji ste dio, i da li je bilo moguće uraditi više?
VIŠEKRUNA: Rad gradske administracije Banje Luke tokom mog mandata ocjenjujem kao izrazito produktivan, s mnogim realizovanim projektima koji su značajno unaprijedili život građana. Naravno, svjesni smo da uvijek postoji prostor za napredak i da su izazovi poput političkih nesuglasica unutar gradske skupštine i ograničenih budžetskih sredstava često ometali realizaciju nekih planova. Ipak, smatram da smo u okvirima mogućeg uspjeli ostvariti mnoge ciljeve, te da je, uz povoljnije političke i ekonomske okolnosti, moglo biti realizovano još više projekata u interesu građana. Vjerujemo da ćemo u sljedećem mandatu biti još produktivniji i da ćemo postaviti potpuno nove standarde kada je u pitanju efikasnost i produktivnost.
Upravljanje Banjalukom obilježeno nizom izazova
Koji su problemi obilježili upravljanje Banja Lukom u proteklom periodu, i šta je najviše uticalo da njih dođe?
VIŠEKRUNA: Upravljanje Banjalukom tokom proteklog perioda bilo je obilježeno nizom izazova, među kojima su političke podjele možda i najveći problem. Politička polarizacija unutar gradske skupštine je, često usporavala i blokirala donošenje ključnih odluka. Gradonačelnik Draško Stanivuković se suočio s opozicijom predvođenom SNSDom koja je imala skupštinsku većinu, što je otežavalo usvajanje budžeta i sprovođenje planiranih projekata. Ova politička blokada dovela je do toga da mnogi projekti budu odgođeni ili da ne dobiju potrebnu podršku. Jednostavno Skupština, iz političkih motiva, ili i nekih drugih, nije pratila Gradsku administraciju. Grad se suočavao s ograničenim budžetom i potrebom da balansira između socijalnih programa, održavanja infrastrukture i novih investicija. Mjera besplatne legalizacije, takođe je predstavljala veliki izazov u smislu administrativnih kapaciteta, jer je bilo potrebno obraditi veliki broj zahtjeva u kratkom vremenskom roku.
Koje su vaše ključne ideje i program s kojim izlazite kao kandidat za odbornika pred birače, odnosno šta će biti u fokusu vašeg djelovanja naredne četiri godine?
VIŠEKRUNA: Moje ključne ideje i program usmjereni su na stvaranje dugoročne strategije razvoja Banjaluke koja će poboljšati kvalitet života svih njenih građana i unaprijediti ključne aspekte urbanog razvoja. U fokusu će biti nekoliko prioritetnih oblasti. Povećanje energetske efikasnosti je jedan od glavnih ciljeva. Planiram inicirati projekte energetske obnove zgrada i javnih objekata, sa posebnim akcentom na ugradnju izolacije, zamjenu dotrajale stolarije i postavljanje energetski efikasnih sistema grijanja. Unapređenje sistema grijanja odnosiće se i na modernizaciju daljinskog grijanja kako bi bilo energetski efikasnije. Ovdje je ključno uvođenje novih tehnologija, rekonstrukcija toplovodne mreže i prelazak na održive izvore energije, kao što su biomasa i solarna energija, gdje god je to moguće.
Jedan od ključnih infrastrukturnih projekata je izgradnja parking garaže na lokaciji „Paskolne ciglane“ a za šta je izmjena regulacionog plana u završnoj fazi. U planu je izgradnja parking garaže sa nekoliko podzemnih i nadzemnih etaža koja bi mogla riješiti problem parkiranja u užem centru grada.
Vezano za samu Gradsku upravu jedan od ključnih projekata trebao bi biti digitalizacija arhive. Arhiva nam već duži vremenski period predstavlja problem zbog nedostatka prostora. Većina dokumentacije nalazi se u fizičkom obliku na različitim lokacijama u gradu. Digitalna arhiv je praktično rješenje za skadištenje dokumenata. Dokumenti skladišteni u digitalnom obliku fizički ne zauzimaju prostor, a brzo i jednostavno im se može pristupiti. S druge strane, dokumentacija je zaštićena, i postoji kontrola nad tim ko joj pristupa, te je onemogućeno neovlašteno korištenje podataka. Ovo je nešto što bi umnogome trebalo olakšati rad administracije i svakako treba da bude prioritet u slijedećem mandatu.
Takođe, Jedna od ideja je i kancelarija za dijasporu, kao most između grada i naših sugrađana u inostranstvu. Dijaspora može igrati ključnu ulogu u investicijama i razvoju grada. Kroz ovu kancelariju ćemo olakšati komunikaciju, podržati povratak i privući investicije iz dijaspore u ključne sektore privrede.
Uspostavljanje poslovne zone jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata. Planiram raditi na stvaranju nove poslovne zone s modernom infrastrukturom, koja će privući domaće i strane investitore, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta i ojačati lokalnu ekonomiju. Ova zona će pružiti sve potrebne uslove za razvoj proizvodnih i prerađivačkih kapaciteta.
Izgradnja mosta na Docu je prioritet i vitalni infrastrukturni projekt koji će značajno poboljšati saobraćajnu povezanost grada. Most će rasteretiti postojeće saobraćajne tokove i smanjiti gužve, posebno u centralnim dijelovima grada.
Zašto smatrate da vas Banjalučani trebaju podržati, odnosno šta bi istaknuli kao posebnu prednost vas i vašeg tima predvođenog gradonačelnikom Stanivukovićem u odnosu na ostale stanke i kandidate?
VIŠEKRUNA: Ključna prednost našeg tima je što već imamo vidljive, lako dokazive rezultate, dok mnogi drugi kandidati nude samo obećanja i više energije troše na opstrukciju i prvaljenje problema nego za rješavanje. Uz našu energiju i posvećenost, vjerujemo da možemo postići još više u narednom periodu, oslanjajući se na stabilan temelj koji smo već postavili.
Kako generalno ocjenjujete ovu predizbornu kampanju, u smislu pristupa kojeg imaju stranke i kandidati?
VIŠEKRUNA: Iako su kampanje generalno raznovrsne po pitanju pristupa stranaka i kandidata, ova kampanja za mene lično je veliko iznenađenje. Kampanja pojedinih stranaka i kandidata, i to uglavom SNSDa, uveliko izlazi iz okvira korektnosti. Preko svojih portala i društvenih mreža iznose veliku količinu neistina, često vršeći lične atake na pojedince ne razmišljajući o posljedicama koje to može ostaviti na porodice osoba na koje se te kvalifikacije odnose. Ono što je posebno poražavajuće je da su se hajci na političke protivnike SNSDa pridružile i televizije RTRS i ATV. Posebno ako uzmeno u obzir RTRS koji je javni servis i koji nikako ne bi trebao imati takvu uređivačku politiku. Ovo sve je otežalo smislen dijalog o ključnim pitanjima i razvojnim projektima.
Ono što mogu reći je da je moj i pristup mog tima borba za povjerenje građana putem konkretnih projekata, ranijih rezultata i obećanja, uz izražen fokus na infrastrukturu, energetsku efikasnost i transparentnost, što je pokazatelj ozbiljnosti u pogledu daljeg razvoja Banje Luke.
Banjaluka kao moderan evropski grad sa razvijenom privredom
Gdje vidite Banja Luku u narednom periodu, u smislu njenog položaja u BiH i regionu?
VIŠEKRUNA: U narednom periodu, Banja Luku vidim kao moderan evropski grad sa snažno razvijenom privredom i kao privlačnu turističku destinaciju. Grad se već nalazi na putu ka modernizaciji kroz niz infrastrukturnih i urbanih projekata koji su u toku. Privredno, Banja Luka ima potencijal da postane regionalni centar za poslovanje i investicije, posebno kroz projekte uspostavljanja poslovnih zona. Očekuje se dalji razvoj malih i srednjih preduzeća, te unapređenje privredne klime kroz bolju infrastrukturu i digitalizaciju poslovanja.
Osim toga, Banja Luka ima potencijal da postane atraktivna turistička destinacija. Sa svojim prirodnim ljepotama, poput rijeke Vrbas i Banj brda, kao i kulturnim spomenicima, grad ima resurse za razvoj turizma. Ulaganjem u ekološki prihvatljivu infrastrukturu, očuvanje kulturno-istorijskog naslijeđa i modernizaciju turističkih kapaciteta, Banja Luka može postati poznata po aktivnom turizmu, kulturnim manifestacijama i festivalima.
Takođe, kroz projekte povezivanja sa dijasporom, planira se jačanje ekonomskih i kulturnih veza sa inostranstvom, što će dodatno doprinijeti pozicioniranju Banja Luke. Sve ove inicijative stvaraju osnovu za Banja Luku kao moderan grad koji nudi visok kvalitet života, razvijenu privredu, i atraktivan turistički potencijal, čime će se dalje osnažiti njena uloga unutar BiH i regiona.
