Resor proširenja bi u novoj Evropskoj komisiji mogao dobiti na značaju, što bi u praktičnom smislu proširenje moglo staviti na viši stepen u sklopu evropske spoljne politike.
Prema prijedlogu Evropske komisije, resor proširenja bi trebalo da preuzme Marta Kos, bliska saradnica slovenačkog predsjednika Roberta Goloba.
Prema pisanju “Politica”, Slovenija je dobila ovaj važan resor kao nagradu što je njena vlada pristala da predloži ženu na ovu poziciju, kako bi se kompletna komisija uklopila u plan Ursule fon der Lajen, predsjednice i prethodne i nove Evropske komisije, da žene budu bolje predstavljene u koledžu.
Slovenački novinari i analitičari ističu da se radi o kompetentnoj osobi, mada joj dio evropskih političara zamjera navodne bliske veze u prošlosti sa Rusijom.
Ipak, očekuje se da će Kosova raditi sa zemljama članicama na integraciji Ukrajine u EU, što je sada u Briselu najvažniji zadatak.
Što se tiče zapadnog Balkana, sve indicije pokazuju da će nova komisija nastaviti svoju politiku maksimalne podrške regionu za pristupanje EU, ali da će ostati svi prethodni uslovi koji se odnose na jačanje pravne države, sprovođenje reformi i poštovanje temeljnih prava.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da u viziji fon der Lajenove nije bilo značajnih iznenađenja.
“U Briselu vlada ozračje u kome je proširenje ponovno na agendi, određeni koraci vezani za Ukrajinu, Moldaviju i BiH su napravljeni, te novi instrumenti kao što je Plan za rast su predstavljeni. Od novih komesara predsjednica očekuje dalje korake i implementaciju već dogovorenog”, kaže on.
Što se tiče Kosove, ističe da je dobila pozitivno mišljenje Odbora za EU u nacionalnom parlamentu.
“Naredni korak bit će dostavljanje pisanih odgovora na pitanja Europskog parlamenta, i ako budu zadovoljavajući, onda i slijedi saslušanje u Europskom parlamentu koje traje oko tri sata. Kroz to ćemo onda i upoznati kandidatkinju i njenu viziju za narednih pet godina. Nakon toga će se odlučiti da li će se ići na dodatno saslušanje, zahtjev za zamjenu kandidata ili inicijalno odobrenje, koje onda mora biti potvrđeno kroz glasanje cijelog Europskog parlamenta za cijelu Europsku komisiju”, pojašnjava nam on.
Iako je EU pokazala volju da pomogne BiH, čini se, barem za sada, da neće biti gledanja kroz prste.
S tim u vezi može se razumjeti i informacija koja se pojavila juče da Evropska komisija nije promijenila svoju raniju odluku i da i dalje smatra da prijedlog reformi koje je BiH podnijela nije dovoljan za odobravanje sredstava iz Plana rasta.
Ferdinand Konig, portparol Delegacije, nam je rekao da je BiH juče predstavila “radnu verziju” nacrta reformske agende.
Iz ovog bi se moglo zaključiti da Brisel i dalje ne smatra da je ova verzija koja je predstavljena konačna, što znači da Brisel očekuje poboljšanja samog dokumenta.
“Evropska komisija procjenjuje dokument. Nastavljaju se razgovori na tu temu sa BiH, uključujući i razgovore koji su vođeni danas tokom radnog ručka”, rekao nam je on.
Podsjećanja radi, BiH nije uspjela da usaglasi nekoliko od više od sto koraka koje treba preduzeti kako bi dobila prvih 70 miliona evra iz Plana rasta za region vrijednog oko dvije milijarde evra, čime je ostala jedina zemlja regiona koja nije podnijela svoj plan za reforme.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, juče je, uprkos kritici iz Republike Srpske, odlučila da ponovo pokuša u Briselu predstaviti već odbijeni plan, a čini se da ni ovog puta nije bilo pozitivnog mišljenja u Briselu.
Krišto je možda dobila “mig” nekih krugova u Briselu koji su raspoloženi da se BiH pokuša pomoći iako nisu usvojene sve reforme, ali, po svemu sudeći, prevladali su stavovi da BiH nije ispunila svoju domaću zadaću.
Iz toga bi se moglo potvrditi naše ranije pisanje da od uključivanja BiH u Plan rasta neće biti ništa dok se ne završi izborna kampanja.
Poslije toga bi se u miru možda moglo pokušati još jednom sjesti i vidjeti da li u BiH ima ili nema političke volje da se ide naprijed.
