Iako je zbog visokih temperatura optimalni rok za berbu pomjeren za gotovo mjesec dana ranije, prije samih ratara, ovogodišnju ljetinu obrala je suša.
Gotovo je nezapamćeno, kažu ratari, da je berba kukuruza počela još u avgustu. Pa, ipak, tek oko 20% od očekivanog roda uspjeli su unijeti u svoje ambare.
Ogromne štete, koje se, prema prvim procjenama i u zavisnosti od parcele, kreću od 60 do 100 % i te kako će destabilizovati ionako teško stanje u domaćoj proizvodnji.
“Mi smo sada ostali bez ičega. Ja sam imao kukuruz zasijan na oko 30 hektara, od očekivanih 500 t/ha, imaću tek oko 200- 220 tona. Farmu ću morati rasprodati, jer nemam čime da prehranim stoku”, kaže za Buku proizvođač Goran Arsenović.
Cijene već skaču
Obzirom da je prinos kukuruza podbacio, a da ništa bolja situacija nije ni u okruženju, farmeri će biti primorani na nabavku industrijske hrane. A to će, svakako, povećati cijenu njihove proizvodnje.
Da se rast cijena čini neizbježnim, potvrdio je za Buku i predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.
“Sudeći prema sadašnjim prognozama, očekuje nas turbulentna jesen. Stočna hrana i poljoprivredni proizvodi bi mogli poskupiti, ali je rano govoriti u kojoj mjeri. Prinosi kukuruza su katastrofalni, u Semberiji su štete ogromne, ali ohrabruje nas činjenica da su na dijelu Posavine i Lijevče polja prinosi na pojedinim parcelama i iznad prosjeka. Sa druge strane, kao što znamo, Bosna i Hercegovina je uvozno orijentisana, te očekujemo da će se ovi nedostaci nadomjestiti uvozom”, kaže Marinković za Buku.
Paradajz 8,50 KM
Prije samo nekoliko dana, na bijeljinskoj pijaci, kilogram paradajza iznosio je čak 8, 50 KM. U proteklih 15 dana, kažu prodavci, bilo je to treće povećanje cijena.
“Cijene su otišle u nebo. Potražnja je i dalje velika, ali su građani sve manje u mogućnosti da kupe bilo šta. Dolaze, kupuju na komad ili na grame. Kupuju onoliko koliko je potrebno za dnevnu potrošnju. Kilogram paradajza je bio čak osam i po maraka, paprike roge pet. Kada govorimo o prodaji na veliko, gajba paradajza je trenutno 20,00 KM. Bijeli luk – vreća od pet kilograma košta 30,00 KM. Karton kupusa je 15,00 KM. Cijene su baš skočile, kaže za Buku Milovan Trifković, prodavac.
Marinković: Odnos ponude i potražnje diktiraće cijenu
Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković kaže da su ovakve cijene rezultat velikog podbačaja u prinosima.
“To je prouzrokovano činjenicom da je došlo do oštećenja kultura u plastenicima, kao i na otvorenom. A obzirom da su pred nama i dalje topli dani i velika potražnja, to je i razlog visoke cijene. U narednom periodu odnos potražnje i ponude će diktirati cijenu . Takođe, možemo očekivati i rast cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i mesa i mesnih prerađevina, ali ne znamo još uvijek u kom obimu”, kaže Marinković za Buku.
Trenutno se, kaže Marinković, radi procjena štete na terenu. Proizvođači se nadaju da će nakon toga uslijediti proglašenje elementarne nepogode i mjere pomoći za opstanak poljoprivredne proizvodnje.
Da su predstavnici komisije za procjenu štete već na terenu, potvrdio je za Buku Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina:
“Rod će sigurno biti prepolovljen. Gradska uprava je prije nekoliko dana formirala komisiju za procjenu štete uzrokovane sušom. Oni obilaze područje cijele Semberije i po završetku obilaska terena, sačinićemo izvještaj sa preporukama koji će sadržavati koliki je prosječan prinos kukuruza – najrasprostranjenije kulture u Semberiji, koji zauzima površinu od 25.000 hektara, ali i ostalih kultura, jer Semberija proizvodi i velike količine povrća. Od komisije i stručne javnosti očekujemo i odgovore kako prevazići ovakve uslove koje ćemo, očito, imati i narednih godina i kako održati poljoprivrednu proizvodnju sa svim ovim izazovima”, kaže Vučković za Buku.
Ima li mjera za građane?
Zbog nepovoljnih klimatskih uslova, smanjen je prinos i kvalitet i ovogodišnjeg roda pšenice u Evropi, što će se svakako odraziti na cijenu ove strateške kulture. BiH koja proizvodi tek 30% potreba za domaćom pšenicom, dok 70% hljebnog žita uvozi, mogla bi se ponovo, kažu analitičari, suočiti sa poskupljenjem brašna i pekarskih proizvoda.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine kaže da će nova poskupljenja biti dodatni udar na ionako opterećen budžet građana.
“Mjere koje smo do sada imali poput “zaključavanja cijena” i slično, bile su kratkoročne. Polovina građana nije ni znala koji su to proizvodi u pitanju. Iskreno rečeno, za nas su te akcije besmislene. Potrebno je raditi nešto dugoročnije i konkretnije. Krenuti od PDV-a, mi smo jedina zemlja koja ima isti PDV za sve. Onda, druga stvar, ograničiti rast marži. Kod nas je slobodno formiranje cijena. Mi ograničimo marže na dvije vrste hljeba, a onda oni podignu marže na kifle. Inflacija se najviše uvozi kroz hranu, koje mi sada nemamo. O robnim rezervama je suvišno i govoriti, mi ih nemamo. I smatramo da se moraju poduzeti konkretne mjere, uraditi nešto dugoročnije. Ali za sve ovo nema političke volje”, kaže Vasilić za Buku.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH te poreske uprave Republike Srpske i Federacije BiH za prvih pet mjeseci ove godine prikupile su 9,5 milijadi KM.
“UIO BiH je u prvih pet mjeseci 2024. godine privredi vratila 869 miliona KM. Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prvih pet mjeseci 2024. godine, a to su država, entiteti i distrikt Brčko, iznosili su tri milijarde i 627 miliona KM i veći su za 467 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2023. godine”, navodi se u saopštenju Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
“Još početkom ove godine, entitetske vlasti su se hvalile podatkom da su budžeti nikad puniji. Globalna inflacija koja nas je zadesila dovela je do značajnog rasta cijena, te samim tim do velikog rasta prihoda prikupljenog od indirektnih poreza u BiH. A stanovništvo je u toj istoj inflaciji dodatno osiromašilo. Bilo bi logično, po tom osnovu, da se dio prihoda na neki način vrati građanima kroz smanjenje PDV-a na osnovne životne namirnice i lijekove”, kaže za Buku prof. dr Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.
