Nedavni požar u Nacionalnom parku “Sutjeska”, koji je prijetio da se proširi i na jednu od posljednjih evropskih prašuma Perućicu, doveo je do žestokog verbalnog političkog rata na relaciji Sarajevo- Banjaluka, ali niko od aktera te svađe nije potegao pitanje toga šta vlasti u oba entiteta čine na zaštiti od šumskih požara.
Svađa političara iz Banjaluke i Sarajeva svodila se na to da li će biti dozvoljeno Srbiji da pritekne u pomoć helikopterima i pomogne u gašenju požara koji je danima divljao.
Dogovor je postignut u posljednji čas, pa je požar zajedničkim snagama ugašen.
I kao i sve u BiH, svakog čuda tri dana dosta, pa su se tako svi prestali baviti pitanjima zašto vlasti oba entiteta, umjesto kupovine službenih vozila, novac ne usmjere na kupovinu kanadera ili zašto vatrogasci nisu bolje opremljeni, kako mislimo ubuduće rješavati šumske požare, i da li ćemo se i dalje isključivo oslanjati na pomoć Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Neadekvatan nadzor nad šumama
Požari su za sada pod kontrolom, ali su problemi ostali.
A da vlasti ne vode brigu o njima pokazuje i najnoviji izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske o provedenoj reviziji učinka na temu „Funkcionisanje sistema za zaštitu od šumskih požara“.
Revizori su, naime, u svom izvještaju, između ostalog, upozorili da u Srpskoj nisu doneseni strateški dokumenti za zaštitu od požara i zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama.
Revizijom je obuhvaćen period od 3 godine, tačnije od 2020. do 2023.
Kako se ističe u izvještaju, revizija je obuhvatila aktivnosti Vlade Republike Srpske, odnosno Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, Ministarstva unutrašnjih poslova, Republičke uprave civilne zaštite, Javnog preduzeća šumarstva „Šume Republike Srpske“ i jedinica lokalne samouprave na zaštiti od šumskih požara.
Vrijednost šuma Srpske procjenjuje se na oko 7,5 milijardi KM, a osnovni zaključak revizije je da funkcionisanje sistema za zaštitu od šumskih požara ne obezbjeđuje efikasno upravljanje rizikom od požara, kao i da je nadzor nad šumama neadekvatan i nedovoljan.
-Ispitivanja revizije pokazala su da je pravni okvir za zaštitu od šumskih požara veoma kompleksan, što dovodi do nedoumica i nesigurnosti subjekata u sistemu zaštite od šumskih požara. Različiti propisi definišu iste aktivnosti na različite načine, što može dovesti do nedoumica u primjeni i što otežava jasno razumijevanje nadležnosti i odgovornosti u sistemu zaštite od šumskih požara – navodi se u izvještaju.
Ističe se da nedostatak metodologije za vrednovanje opštekorisnih funkcija šuma onemogućava procjenu indirektnih šteta od požara, dovodi do nepouzdanih procjena rizika te umanjuje funkcionalnost riziko-baziranog dimenzioniranja.
Nedovoljno izdvajanje novca
Revizori upozoravaju da u Republici Srpskoj nisu doneseni potrebni strateški i operativni planski dokumenti zaštite od požara i zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama.
Takođe, nije uspostavljen jedinstven sistem planiranja u sistemu za zaštitu od šumskih požara kao ni jasni mehanizmi koordinacije u procesu planiranja i implementacije tih planova.
– Nedostatak i neusklađenost planskih dokumenata na nivou Republike Srpske, jedinica lokalne samouprave i šumskih gazdinstava jedan je od faktora koji utiče na upravljanje rizikom i koordinaciju subjekata u sprovođenju mjera zaštite od šumskih požara. Činjenica da subjekti zaštite i spasavanja od šumskih požara nedovoljno poznaju i ne izvršavaju svoje obaveze znatno umanjuje efikasnost upravljanja rizikom – naveli su revizori.
Ističu da se izvori finansiranja ne koriste na način koji obezbjeđuje provođenje planiranih mjera zaštite.
Nalazi revizije pokazali su da su izdvojena sredstava za zaštitu od šumskih požara nedovoljna za sprovođenje planiranih mjera i aktivnosti zaštite.
Nedostatak sredstava ograničava kapacitete za odgovor na šumske požare i ozbiljno umanjuje sposobnost subjekata u zaštiti šuma od požara.
Izdvajanje sredstava jedinica lokalne samouprave za sprovođenje preventivnih mjera zaštite i obuku i opremanje jedinica civilne zaštite u cilju zaštite od identifikovanih rizika nije vršeno ili nije vršeno u skladu sa tim rizicima.
Vatrogasne službe zanemarene
Revizijom je ustanovljeno je da je realizovan samo manji dio prikupljenih i raspoređenih sredstava za sprovođenje posebnih mjera zaštite od požara, što ukazuje na nedovoljnu efikasnost u korišćenju raspoloživih sredstava.
Od prikupljenih sredstva za unapređivanje opštekorisnih funkcija šuma, manji dio raspoređen je na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Javno preduzeće šumarstva „Šume Republike Srpske“, ali on nije dovoljan za finansiranje propisanih i planiranih aktivnosti gazdovanja šumama i šumskim zemljištem na području krša i za sprovođenje mjera zaštite šuma.
Upravljanje sredstvima posebnih namjena za šume nije vršeno na način koji obezbjeđuje zaštitu šuma od požara.
U potpunosti je izostalo finansiranje vatrogasno-spasilačkih jedinica iz nadoknada za razvoj nerazvijenih dijelova jedinica lokalne samouprave.
Takođe, aktivnosti prevencije, obuke i opremanja snaga zaštite u šumskim gazdinstvima kao i sanacije finansirane su neznatnim iznosima iz sredstava proste reprodukcije.
Preventivne mjere zaštite šuma od požara sprovođene su u ograničenom obimu ili su u potpunosti izostale.
Ispitivanja revizije pokazala su da je izostalo planirano sprovođenje preventivnih mjera, čime bi se smanjio rizik od požara, a u slučaju izbijanja požara smanjile štete.
Nije uspostavljen efikasan sistem osmatranja
Stepen ugoženosti šumskih sastojina na području Istočne Hercegovine nije kategorisan u skladu sa prisutnim rizicima od šumskih požara.
Na šumskim područjima prisutna su neuklonjena minsko-eksplozivna sredstva, što otežava ili onemogućava pristup tim područjima i predstavlja ozbiljan sigurnosni rizik za snage zaštite od požara.
Nije uspostavljen efikasan sistem osmatranja, obavještavanja i uzbunjivanja u cilju ranog uočavanja požara.
Nalazi revizije pokazali su da nije uspostavljen adekvatan nadzor nad šumskim područjima u cilju ranog uočavanja požara i brzog odgovora na incident.
Postojeća osmatračka mjesta, bez propisane izgrađenosti i opremljenosti objekata, ne obezbjeđuju vidljivost svih šumskih područja.
Angažovanje osmatrača na osmatračkim mjestima ne vrši se u skladu sa pravilima struke, a u potpunosti je izostala primjena naprednih tehnologija u aktivnostima nadzora i osmatranja šuma.
Nije uspostavljeno redovno dostavljanje informacija o stanju ugroženosti, preduzetim mjerama i drugim relevantnim podacima putem operativno-komunikativnih centara.
Nedostatak brzog protoka informacija i podataka, kao i baze podataka u Republičkoj upravi civilne zaštite onemogućava pravovremeno angažovanje dodatnih snaga zaštite i spasavanja od šumskih požara, kao i efikasnu koordinaciju i komandovanje tim snagama.
Postojeći nivo organizovanosti i spremnosti snaga zaštite i spasavanja od šumskih požara, kao i način njihovog aktiviranja, ne obezbjeđuju efikasan odgovor na incident.
Ispitivanja revizije pokazala su da vatrogasno-spasilačke jedinice, kao osnovne snage zaštite od šumskih požara, nisu formirane i opremljene u svim jedinicama lokalne samouprave na takav način da mogu efikasno odgovoriti na šumske požare.
Takođe, nisu formirane ni jedinice civilne zaštite na nivou određenog broja jedinica lokalne samouprave.
Nedostatak opreme za gašenje požara
Jedinice civilne zaštite i šumskih gazdinstava ne raspolažu potrebnom opremom ni ličnom zaštitnom opremom za gašenje šumskih i drugih požara na otvorenom, što predstavlja ozbiljan nedostatak i što smanjuje sigurnost i efikasnost djelovanja u takvim situacijama.
– Nepostojanje republičkog centra za obuku predstavlja poteškoću u osposobljavanju snaga zaštite i spasavanja od šumskih požara, što dovodi do nedostatka stručnosti i adekvatne pripreme snaga za intervencije u šumskim požarima.
Izostanak provjera, praćenja i evaluacije operativne spremnosti štabova za vanredne situacije, kao i redovnih zajedničkih vježbi snaga zaštite i spasavanja od šumskih požara, dovodi do smanjene osposobljenosti, koordinacije i usklađenosti djelovanja u slučaju šumskih požara – ističe se u izvještaju.
Nalazi revizije pokazali su da je saniran samo mali dio opožarenih površina.
Nedostatak finansijskih resursa ograničava sposobnost šumskih gazdinstava za provođenje obuhvatne sanacije opožarenih područja.
Prirodni procesi obnove vegetacije, bez intervencije čovjeka, odvijaju se na znatnom dijelu opožarenih površina na kojima je bilo potrebno provesti aktivne sanacijske mjere.
Utvrđena kašnjenja sanacije nakon požara proizvode negativne posljedice na ekosisteme i otežavaju proces obnove.
Revizija je utvrdila nedostatak nadzora nad šumama i koordinacije među nadležnim institucijama, što je dovelo do otkrivanja, procesuiranja i kažnjavanja počinilaca požara.
Ne podnose se potpuni izvještaji, niti se vrše potrebne analize provođenja planova zaštite i spasavanja od šumskih požara, tako da nije moguće identifikovati slabosti sistema i dati prijedloge za njegovo poboljšanje.
