Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sutra bi trebalo da raspravljaju o inicijativi za donošenje novog zakona o izradi obaveznih sekundarnih preventivnih programa za rano otkrivanje nezaraznih bolesti u BiH.
Riječ je o inicijativi poslanika Mije Karamehić-Abazović iz NiP i Ljubice Miljanović iz SNSD kojom traže da se donese zakon o izradi obaveznih sekundarnih preventivnih programa za rano otkrivanje nezaraznih bolesti u BiH, kao i da se uspostavi ekspertni tim za izradu sekundarnih preventivnih programa za rano otkrivanje nezaraznih bolesti u BiH.
One u svojoj inicijativi traže da parlament zaduži Savjet ministara i Ministarstvo civilnih poslova BiH da izrade prijedlog Odluke za uspostavljanje ekspertnog tima za izradu programa sekundarne prevencije nezaraznih bolesti u BiH koji bi činili istaknuli stručnjaci iz ove oblasti zdravstva.
Takođe, one traže i da parlament zaduži Savjet ministara BiH da izradi nacrt zakona o obveznim preventivnim programima na nivou BiH.
– Dok je primarna prevencija usmjerena na zdrave osobe, što uključuje edukovanje javnosti o zdravstvenim rizicima, uklanjanju rizika i unapređenju opšteg zdravstvenog stanja kako bi se spriječio nastanak bolesti, sekundama prevencija bolesti predstavlja prepoznavanje oboljelih u ranom stadiju bolesti, kako bi se pravovremenom intervencijom spriječio razvoj manifesne bolesti te tako zaustavilo njeno napredovanje i sačuvao životni vijek kao i kvaliteta života – navodi se u inicijativi koja će se sutra naći pred poslanicima.
Dodaje se da su nezarazne bolesti vodeći uzrok smrtnosti među ljudima, s preko 75 odsto zabilježenih smrtnih ishoda u razvijenom svijetu. Rizični faktori kao što su genetska predispozicija, način života i uticaj okoline u kojoj živi čovjek, mogu povećati vjerojatnost oboljenja od određene nezarazne bolesti.
– Očekuje se da će se do 2030. godine broj smrtnih slučajeva uzrokovanih hroničnim nezaraznim bolestima povećati na 52 miliona umrlih godišnje, dok će se, tokom istog perioda, broj umrlih od zaraznih bolesti, urođenih anomalija i neishranjenosti ili prehrambenih nedostataka smanjiti na 7 miliona godišnje. U BiH, osim sporadičnih i vremenski ograničenih akcija, bilo na entitetskom ili kantonalnom nivou, ne postoje sistematsko izrađeni preventivni programi kada je u pitanju sekundama prevencija hroničnih nezaraznih bolesti – stoji u inicijativi.
Glavni cilj predloženih akcija, kako se dodaje, jeste smanjenje broja prijevremenih smrtnih ishoda, smanjenje opterećenja hroničnim nezaraznim bolestima, poboljšanje kvalitete života i produženje očekivanog trajanja života za stanovnike BiH.
Komentarišući za Srpskainfo ovu inicijativu poslanika SNSDS i NiP, članica Predsjedništva SDS, Aleksandra Pandurević, kaže da je riječ o “najgrubljem udaru na nadležnosti entiteta”.
– Voljela bih da SNSD i gospođa Miljanović pokažu član Ustava BiH u kojem piše da je zdravstvo nadležnost BiH? Očekivano.je da NIP urušava entitetske nadležnosti, ali nije očekivano da to radi zajedno sa SNSD – ističe Pandurevićeva.
Ona dodaje da je traženi zakon posao Ministarstva zdravlja Republike Srpske i Ministarstva FBiH.
Uopšte nema prepreka, ističe Pandurevićeva, da se takva dva zakona donesu u entitetima, u identičnom tekstu, ali se to ne može raditi u PS BiH jer to nije njena nadležnost.
– Ovo što predlaže i poslanica SNSD je školski primjer prenosa nadležnosti. Ne znam šta je sljedeći korak SNSD – je li to Ministarstvo zdravlja na nivou BiH? – pita Pandurevićeva, prenosi Srpskainfo.
