Takozvana šema “dobrovoljne repatrijacije” koja trenutno postoji u Švedskoj nudi izbjeglicama i migrantima jednokratnu isplatu od 10.000 švedskih kruna (oko 960 dolara) po odrasloj osobi i 5.000 po djetetu, plus putne troškove, ako pristanu da napuste zemlju.
Međutim, istražna komisija je preporučila proširenje ovog programa tako da obuhvati ne samo nosioce privremenih ili stalnih boravišnih dozvola – već i naturalizovane švedske državljane i članove njihovih porodica.
U izvještaju, koji je podnesen ove sedmice, predlaže se da se primjeni zahtjev za otplatu za one koji su primili gotovinu, ali nisu otišli. Istovremeno, odbijen je prijedlog za povećanje iznosa, zbog zabrinutosti da bi to moglo poslati “pogrešan signal” migrantima da “nisu dobrodošli”.
Prijedlog će sada biti analiziran u Ministarstvu pravde, napisala je ministarka za migracije Marija Malmer Stenergard na Iksu, priznajući da je trenutni program bio neefikasan, i da je veoma mali broj ljudi uopšte znao za ovakav vid podrške.
Švedska populacija rođena u inostranstvu udvostručila se u posljednje dvije decenije i od 2023. godine iznosi više od 2,15 miliona, što je više od petine ukupnog broja stanovništva u zemlji.
Međutim, nakon što se u Švedsku slio rekordan broj imigranata 2015. godine, Stokholm je uveo ograničenja koja su imigracionu politiku zemlje učinila jednom od najstrožih u Evropi.
Kao rezultat toga, prošle godine, po prvi put u više od pet decenija, više ljudi je napustilo Švedsku nego što je stiglo, navodi Stenergard, prenosi RT Balkan.
