Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković dao je zanimljiv intervju za list Telegraf.rs.
Prvi čovjek Banjaluke je u razgovoru za ovaj mediji gvorio o napretku u posljednje četiri godine, o Svesrpskom saboru i odnosima Srbije i Republike Srpske, konstantnim napadima iz Sarajeva prema Beogradu, kao i o najavljenoj kandidaturi za obnovu mandata gradonačelnika na predstojećim izborima.
Intervju prenosimo u potpunosti:
Autor ovog teksta uradio je u svojoj, tri decenije dugoj, novinarskoj karijeri mnogo intervjua s političarima. Bilo ih je svakojakih, ali je prava rijetkost da od nekog, na pitanje da li mu treba poslati tekst na autorizaciju, dobije odgovor: “Taman posla, puno povjerenje.”
To novinaru Republike rekao Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, iako bi, ovako sa strane gledano, imao mnogo razloga da bude oprezan jer su o njemu pisali i ovako i onako.
Draško Stanivuković 2020. i Draško Stanivuković 2024. Šta je isto, a šta različito?
Ja sam isti mlad čovjek, koji živi za svoju zemlju i za svoj narod, s istom ili čak većom strašću da napravi bolje. Jedina razlika je u tome što se 2020. godina odnosila na obećanja i riječi šta ćemo uraditi, a 2024. se vezuje za djela i rezultate. Te 2020. govorili smo kako treba raditi, a danas tako radimo. Možda je najveća razlika u tome što smo sve ono što je 2020. djelovalo nemoguće u ove četiri godine učinili mogućim kroz ostvarenje najvećih politika i zavjetnih dužnosti poput izgradnje centralnog spomen-obilježja, na koje čekamo 30 godina, pitanja legalizacije, podrške djeci kroz besplatne udžbenike i svih drugih važnih pitanja na koje je Banjaluka čekala decenijama. Posebnu pažnju smo posvetili pronatalitetnoj politici.
Skupština Srbije usvojila je prije nekoliko dana deklaraciju sa Svesrpskog sabora. Kako vi vidite odnose Srbije i Srpske. Kakvu granicu predstavlja Drina?
Odnosi Republike Srpske i Srbije su na svom istorijskom maksimumu. Jedan narod, a zahvaljujući određenim dokumentima – kao jedna zemlja, zbog čega granica na Drini djeluje gotovo administrativno jer naše politike, strategije, zakoni, praznici koje praznujemo, datumi koje obilježavamo jesu identični. Upravo ovo je ovjekovečio Svesrpski sabor, koji će ući u istoriju srpskog naroda. Deklaracija je zapravo jedna dugoročna vizija ostvarenja srpskog sna.
Šta mislite o državnoj politici Srbije, o predsjedniku Aleksandru Vučiću, premijeru Milošu Vučeviću?
Predsjednik Srbije vodi snažnu državničku politiku suverene Republike Srbije, koja vodi najviše koliko je to moguće računa o svakom Srbinu, ma gdje da on živi. Pogotovo kada je riječ o Srbiji, ali i o Srbima u Republici Srpskoj, Crnoj Gori, pa i u svim drugim dijelovima svijeta. Kao što sam već naglasio, odnosi Republike Srpske i Srbije su na svom istorijskom maksimumu, što se ogleda i kroz 150 miliona KM podrške koju je Srbija obezbijedila narodu u Republici Srpskoj, što nikada ranije nije bilo. Ovu podršku osjetila je i Banjaluka, koja nikada ranije nije imala podršku u ovoj mjeri. Nekada je to sve bilo misaona imenica, a danas je to naša svakodnevica. Dalje, poznajući gospodina Vučevića i sve ono što je uradio za Novi Sad, a potom i za Ministarstvo odbrane Srbije, siguran sam da je Srbija dobila jednog od najboljih predsjednika Vlade, koji će zajedno s predsjednikom Vučićem ispisati nove stranice istorije Srbije. Smatram da je ovo najbolje rukovodstvo koje je Srbija imala u svojoj novijoj istoriji.
Iz Sarajeva neprestano stižu napadi na rukovodstvo u Beogradu. Prednjače Elmedin Konaković i Željko Komšić. Koja je pozadina toga, ako mislite da postoji?
Pojedinim narodima i zemljama na Balkanu smeta što su Srbija i srpski narod najsnažniji i najbrojniji, ali i što Srbija bilježi svoj najveći rast i napredak. To se ogleda čak i u tome što nisu spremni da prihvate pomoć srpskih helikoptera u gašenju požara, koji u Sarajevu sa svojom mehanizacijom ne mogu da ugase. Pozadina svega toga je netrpeljivost prema Srbiji, Srpskoj i srpskom narodu, te želja za unitarnom Bosnom i Hercegovinom, u kojoj nema Republike Srpske. Jasna je njihova pretenzija na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine i sve njihove politike su suštinski iste od rata do danas i razlikuju se samo manifestaciono. Nekada se to ogledalo kroz ratne sukobe, a danas na sve druge načine, kroz ukidanje nadležnosti, preglasavanje i težnju da prekroje Dejtonski sporazum. Međutim, za nas je važno što je Srbija garant Dejtonskog sporazuma, ali i garant naše snage ovdje i zbog toga im najviše smeta jaka Srbija.
Kompleksnost vaših odnosa s Miloradom Dodikom teško je opisati u nekoliko rečenica. Pokušajte, ipak, a posebno nam recite šta mislite o prijetnjama nekih predstavnika međunarodne zajednice da bi Dodik mogao čak biti i uhapšen?
Ja sam kategorično protiv toga da se bilo kojem srpskom predstavniku sudi van naših granica i mimo naših institucija. Ako bilo ko treba da odgovara, to treba da bude pred institucijama Republike Srpske i po njenim zakonima. Kategorično sam protiv da se funkcija predsjednika Republike Srpske slabi na taj način. Ko god da sutra bude predsjednik, mogu ga dočekati posljedice ovoga danas. Ako danas popustimo, sutra će ova pozicija biti oslabljena i omalovažena, nebitno ko bude na njoj, a to nikome od nas ne može biti u interesu. Naše razlike su velike, ali naša odgovornost je još veća i rekao bih da smo obojica svjesni toga. To znači da našu veliku odgovornost nekad moramo staviti ispred naših različitosti jer je to jedini način da se ja kao gradonačelnik najvećeg grada Republike Srpske, a on kao predsjednik Republike odgovorno ponašamo. To znači da su velika pitanja, poput pokušaja ukidanja nadležnosti Republike Srpske, imovine, prijetnji svjetskih sila da nas proglase genocidnim narodom i sve druge stvari, upravo teme oko kojih nema podjele na vlast i opoziciju. Ili si Srbin i patriota ili nisi. Neko namjerno tendenciozno politiku miješa s institucijom, a to su dvije potpuno različite stvari.
Idu lokalni izbori u oktobru. Kandidovaćete se za novi mandat gradonačelnika Banjaluke. Čime ste ga zaslužili?
Sve i jednim datim i ispunjenim obećanjem, sve što smo rekli, svaka naša riječ postala je djelo: besplatni udžbenici, besplatne legalizacije objekata za naše sugrađane, besplatan prevoz za naše penzionere, izgradnja centralnog spomen-obilježja poginulim borcima Vojske Republike Srpske, izgradnja hotela “Palas”, mostova, pet parkova, mnogobrojna šetališta… Izgradili smo 220 km sistema za vodosnabdijevanje, uloženo je 35 miliona KM i obezbijedili smo da voda dođe do onih kuća do kojih nikada do sada nije došla. Izgradili smo novu i ljepšu Banjaluku, koja bilježi rekordnu turističku posjećenost, ostvarili smo najveći ekonomski napredak, najveći budžet… Obnovili smo kuću Milanovića, čime je Banjaluka dobila prvi kulturni centar nakon 100 godina. Gradili smo nove sportske dvorane, na desetine dječjih igrališta. Sve su ovo i više nego dovoljni razlozi za ubjedljiviju pobjedu nego što je to bila ona 2020. Na manje od toga ne pristajemo.
Ponekad, prateći objave medija, teško je razlučiti da li je Draško Stanivuković čovjek politike ili šoubiza. Da li vam to smeta ili imponuje?
Ja sam čovjek svoje zemlje, svog naroda i živim ovaj poziv cijelim svojim bićem. Radim mnogo, pokazujem svoju emociju, strast i veliku želju za bolje i uređenije društvo, grad, državu. I u tom pogledu spreman sam da pokažem svaki segment onoga što srećem na terenu bez kalkulisanja. Politici pristupam autentično i iskreno, odstupajući od uobičajenog viđenja uštogljenog političara u kravati i odijelu. Neko to možda zove i vidi na ovaj ili onaj način, ali važno je da ljudi vide i znaju da je Draško Stanivuković samo jedan mlad čovjek koji je među svojim narodom na svim mogućim mjestima i neko ko sve radi s velikom željom da ostavimo trag da smo živjeli i radili za našu otadžbinu.
Kamala Haris ili Donald Tramp?
Tramp.
Stanivuković je bio u subotu u Loznici, gdje je obilježeno 29 godina od zločinačke akcije “Oluja”.
Kakvi su utisci?
“Oluja” je najveće etničko čišćenje na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata. Kao takvo, u subotu je dostojno bilo obilježeno uz prisustvo državnih rukovodstava Srbije i Srpske. Sjetili smo se strašnih zločina tokom kojih je protjerano 250.000 Srba, dok je preko 2.000 ubijeno, a na hiljade kuća, spomenika, crkava i ostalih objekata je srušeno do temelja. Ovo je deseta godina kako godišnjicu “Oluje” obilježavamo zajedno s našim narodom u Srbiji. Hvala rukovodstvu Srbije, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, jer je veliko djelo uspostavljanje zajedničkog obilježavanja važnih datuma za naš narod. Obilježavajući godišnjice “Oluje”, NATO bombardovanja i drugih važnih datuma naš narod se uči istoriji, njeguje kulturu sjećanja, izvlači pouke i crpi snagu za buduće izazove. Za sve to velika zasluga pripada rukovodstvu Srbije jer do prije 10 godina to nije bila praksa.