Grupa crnogorskih intelektualaca obratila se otvorenim pismom Republici Hrvatskoj povodom Rezolucije o Jasenovcu koja je usvojena u Skupštini Crne Gore.
Istakli su da oni koji su predložili Rezoluciju i za nju glasali „nijesu glas Crne Gore već centara moći iz Srbije i Rusije koji imaju samo jedan cilj – da izazovu potrese i sukobe na Balkanu i okrenu brata protiv brata“.
„Poštovani susjedi, molimo vas da ne osuđujete cijelu državu zbog postupaka pojedinaca, zato sve mjere koje donesete neka budu usmjerene protiv tih pojedinaca koji pokušavaju narušiti našu bliskost i prijateljstvo, a ne protiv naroda i države i njihove budućnosti“, navodi se, između ostalog, u pismu koje standard.co.me prenosi integralno.
Otvoreno pismo crnogorskih intelektualaca Republici Hrvatskoj:
Poštovani hrvatski narode,
Poštovani građani Hrvatske, dragi prijatelji,
Dragi Hrvati i drage Hrvatice, duboko smo zgroženi i razočarani nedavnim usvajanjem Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu, u kojem je 41 poslanik od ukupno 81 glasao za ovu Rezoluciju. Smatramo da je ova odluka nepromišljena i štetna, te da ne odražava istinske osjećaje većine crnogorskog naroda prema Hrvatskoj i njezinim građanima.
Mi, dolje potpisani intelektualci, javni djelatnici i građanski aktivisti iz Crne Gore, s dubokim poštovanjem i iskrenom željom za očuvanjem naših dobrosusjedskih odnosa želimo se obratiti vama, hrvatskim građanima, narodu i državi. U ime Crne Gore, izražavamo naše iskreno izvinjenje za nesporazume ili uvrede koje su mogle nastati kao posljedica usvajanja Rezolucije od strane Skupštine. Želimo naglasiti da se ne slažemo s donesenom Rezolucijom i žao nam je ako je ona izazvala negativne reakcije ili nesuglasice.
U Drugom svjetskom ratu Jasenovac jeste bio užasan logor smrti koji nikada ne smijemo zaboraviti. Nevini ljudi, među kojima su bili Srbi, Hrvati, Romi, Jevreji i drugi, ubijeni su u tom logoru. Danas je važno da se sjećamo žrtava i da se borimo protiv svih oblika netolerancije, mržnje i diskriminacije, što Hrvatska u kontinuitetu i radi obilježavanjem godišnjice proboja posljednjih zatočenika iz logora Jasenovac.
Duboko žalimo zbog ove odluke i ovog nesmotrenog poteza koji ne samo da ranjava hrvatski narod, već je poput nevremena koje je zasjenilo vedro nebo međusobnih odnosa i otežava postizanje pomirenja i saradnje između naših naroda. Naša srca su sa vama i nadamo se da će se sunce prijateljstva ponovo probiti kroz oblake nesporazuma i zato vjerujemo da su dijalog i razumijevanje jedini put prema budućnosti u kojoj će građani Crne Gore i Hrvatske nastaviti živjeti u miru i slozi jer naša posvećenost izgradnji prijateljskih i poštovanih odnosa s Hrvatskom ostaje nepokolebljiva.
Smatramo da svaka inicijativa koja za cilj ima ukazivanje na neke događaje iz prošlosti, a koja se odnosi na susjednu državu i njene građane ili ma koju drugu državu, ne treba biti takva da vrijeđa ili omalovažava i izaziva bol i patnju hrvatskog ili bilo kojeg drugog naroda, već da podstiče na sjećanje i edukuje o tragičnim događajima iz prošlosti kako bismo zajedno gradili mirniju i svjetliju budućnost za sve narode u regionu. Crna Gora i Hrvatska dijele duboke istorijske veze koje su građene kroz stoljeća zajedničke borbe za slobodu, kulturne saradnje i međusobnog poštovanja i savezništva u najtežim vremenima, naše prijateljstvo je uvijek bilo primjer čvrstog zajedništva. Naša kulturna baština isprepletena je zajedničkim nitima koje nas čine ponosnim. Od crnogorskih planina do hrvatskog primorja, naši ljudi su uvijek dijelili ljubav prema slobodi, pravdi i istini. U ovim izazovnim vremenima, moramo se prisjetiti tih vrijednosti koje nas povezuju i grade mostove razumijevanja i prijateljstva. Primjeri toga su mnogobrojni, od prijateljstva naših pjesnika i književnika do solidarnosti u teškim vremenima. Naša su se dva naroda kroz istoriju susretala i u sukobe protiv osvajača skupa išli sarađujući kako to i dolikuje saveznicima koji su jedni na druge upućeni i predstavljaju branu porobljivačima. Crnogorski vladar, vladika, pjesnik i filozof Petar Petrović II Njegoš je opjevao i pisao o slavi hrvatskog naroda a velikani hrvatske pisane riječi su na ponos opjevali braću svoju Crnogorce.
Vjerujemo da su prijateljstvo i saradnja između Crne Gore i Hrvatske od ključnog značaja za stabilnost i prosperitet našeg regiona. U tom duhu, želimo naglasiti našu spremnost za dijalog i saradnju kako bismo zajednički radili na prevazilaženju incidenata i jačanju međusobnog povjerenja i razumijevanja.
Oni koji su predložili Rezoluciju i za nju glasali nijesu glas Crne Gore već centara moći iz Srbije i Rusije koji imaju samo jedan cilj – da izazovu potrese i sukobe na Balkanu i okrenu brata protiv brata. Poštovani susjedi, molimo vas da ne osuđujete cijelu državu zbog postupaka pojedinaca, zato sve mjere koje donesete neka budu usmjerene protiv tih pojedinaca koji pokušavaju narušiti našu bliskost i prijateljstvo, a ne protiv naroda i države i njihove budućnosti.
Crnogorski narod pamti i pamtiće svaku vašu podršku koju smo dobili i svaki gest bratske volje da uđemo u EU i to zaboraviti nećemo nikada. Iskreno se nadamo da ovaj nesporazum neće uticati na naš zajednički cilj – pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji, te molimo naše hrvatske prijatelje da nam pruže podršku na tom putu, kao što su to i do sad radili a kao što smo i mi uvijek bili spremni da podržimo vas. Vaša pomoć i podrška su nam sada potrebni više nego ikad, da zajedno gradimo bolju budućnost za sve nas.
S poštovanjem,
Potpisnici:
Akademik prof. dr Vukić Pulević,
prof dr Slobodan Backović,
“Ariepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski” Boris, “Poglavar Crnogorske Pravoslavne Crkve”,
Miodrag Bole Bošković, autor filmova i kompozitor,
prof dr Veselin N. Ivanović,
mr Ana Ivanović,
prof dr Radomir Mato Laković,
Ambasador Željko Perović,
mr sci. dr Maja Miročević Rotolo,
dipl. ing. arh. Veselin-Bato Radulović,
dipl. ing. arh. Miodrag Bajković,
mr Luka Mišović, dipl. ecc,
dr. Milosav-Mišo Anđelić dipl. ing. šum.,
mr Nikola Spahić, dipl. ing. građ.,
Goran Kusovac,
Andrej Mihailović,
Dragan Asanović,
Dejan Spahić,
Sabrija Vulić predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore,
Danilo Daro Burzan, publicista,
Krsto Pajović,
Anđe Kapičić,
mr. Veljko Krstov Martinović,
Đuro Vučinić,
Stevan Ljumović,
Branislav Đ. Martinović,
Ljubo Dušanov Stjepčević,
Suzana Kapetanović,
Anđa Backović,
Mladen Mihaila Vujović,
Žarko Begović,
Saša Vukov Rajković,
Bojan Đuranović kolumnista,
Desanka Bošković,
mr Tatjana Stanković,
Dragan F. Perković psihoterapeut,
Marija Đurović,
Olivera Jovanović,
Nikol Grgurević,
Zvjezdan Šantić,
Slavko Radović,
prof dr Aleksandar Radoman,
prof dr Adnan Čirgić,
dr Slobodan Jerkov, doktor muzike,
Nenad Lekić,
Branislav Banja Kaluđerović,
Duško Mrdović ex ambasador Crne Gore,
Ranko Perović,
Nada Nikčević,
Dubravka Radović,
Ljilja Živković,
Vesna Martinović,
Jovan Koljević, dipl. ecc.,
Slobodan Čukić,
Veseljko Koprivica,
Darko Šuković,
Tanja Šuković,
Boris Marinović, advokat,
Nebojša Mrvaljević, građanski aktivista,
Tanja Pavićević, novinarka,
Adriana Brankova Lukovac
prof. dr Veselin Pavićević
Radovan Damjanović, profesor
Blažo Sredanović
prof dr Boban Batrićević
Sreten Perović, književnik,
Anka Popović ,
Milica Perović,
Peđa Ninov Vušurović, građanski aktivista,
Snežana Lakić, građanska aktivistkinja,
Anka Boljević, građanska aktivistkinja,
Predrag Vukčević,
Zoran Vukčević,
dr.sc.Lidija Vukčević Vučurović , književnica,
Veselin Vučurović, politikolog,
Danilo Popović,
Svetlana Rotković,
Milan Rotković,
Marina Miročević,
Ante Miročević,
prof.dr Refik Zejnilović,
Milan Bojanić,
Stojana Bojanić,
Neda Bojanić,
Mišo Krivokapić,
Čedo Mirković el.ing.,
dr Jovan Rabrenović,
dr Jovo Rabrenović
Kana Tomašević
