Javna zdravstvena ustanova Bolnica Gradiška u posljednjih nekoliko godina uputila je 21 ljekara na specijalizaciju. Među njima je sedam anesteziologa, po troje specijalizanata interne medicine i oftalmologije, po jedan pulmologije, hirurgije, ortopedije, biohemije, neurologije, psihijatrije i urgentne medicine.
Ovaj proces usavršavanja traje od četiri do šest godina.
Time Bolnica Gradiška, sa 387 zaposlenih, dugoročno želi da nadomjesti stalni manjak specijalista.
“Prvi specijalista hirurgije vratiće se u avgustu ove godine, a potom, postepeno, svake godine po nekoliko, različitih specijalnosti. Kada sam došao na poziciju direktora, shvatio sam, radeći godinama u ovoj ustanovi, da je obrazovanje i usavršavanje prioritetno. Zato sam, zajedno sa saradnicima, odlučio da naše ljekare uputimo na specijalizaciju i time dugoročno riješimo kadrovske probleme”, rekao je za “Nezavisne novine” Rajko Dodik, direktor i specijalista ortopedije.
Kada su se, prije nekoliko godina, podsjeća Dodik, stekli uslovi za rad u inostranstvu, izgubili smo jednu generaciju, koja je otišla. Takođe, došlo je i do smjene generacija, penzionisanja, odlaska u druge, veće zdravstvene centre. To je teško nadoknaditi. Ipak, uslovi rada se konstantno poboljšavaju. Bolnica raspolaže velikim zdravstvenim kompleksom. U takvim okolnostima, privremeno rješenje ovdje su pronašli saradnjom sa većim, uglednim zdravstvenim centrima u regionu.
“Ljekare, stručnjake u pojedinim oblastima angažujemo kod nas, jer time poboljšavamo kvalitet usluga i obučavamo naše ljekare i drugo osoblje. To su specijalisti koji imaju rutinu i iskustvo, jer se svakodnevno susreću sa procedurama koje su kod nas rijetkost”, kaže direktor Rajko Dodik.
U prelomnim periodima razvoja, prateći potrebe Gradiške i okolnih gradova i opština, ulagano je u izgradnju i dogradnju bolnice. Godine 1977. izgrađena je bolnica, koja je kasnije dograđena i proširena. Stvoreni su bolji uslovi za dijagnostiku i ambulante.
Dogradnjom centralne bolničke zgrade stekli su se uslovi i za proširenje stacionarnog dijela za pedesetak kreveta. Za to je sada neophodna oprema.
Takođe, urađeni su projekti rekonstrukcije centralnog dijela bolnice i Odjeljenja pulmologije, a u svrhu boljih uslova smještaja i boravka pacijenata u ovoj ustanovi.
“Napretkom medicine postalo je izvjesno da pacijenti, osim zdravstvenih usluga, kvalitetnih medicinskih procedura, žele pristojan komfor, manje sobe, grijanje, klimu, bolju hranu… U tom smislu, neophodne su investicije. Urađen je projekat energetske efikasnosti, čime je poboljšan komfor, ali su ostali loši prozori, prevelike sobe sa sedam ili osam kreveta. Na tome radimo”, navode u ovoj ustanovi.
Ohrabrujuće je, kaže direktor Dodik, što Ministarstvo zdravlja Republike Srpske zagovara etapnu rekonstrukciju bolnice.
