Dužina posta je različita i zavisi od datuma proslave Duhova ili Pedesetnice koji spada u pokretne praznike povezane za Vaskrs. Najduže može trajati šest nedjelja, najkraće sedmicu i jedan dan.
Petrovski post spada u jedan od četiri najvažnija godišnja posta koje SPC propisuje svojim kanonima.
Najduži je Veliki ili Časni post koji se završava praznikom Vaskrsenja, a potom Božićni post koji, takođe, traje više nedjelja i završava se praznikom Hristovog Rođenja.
Osim Petrovskog, u ljetnom periodu se poštuje i Gospojinski post, pred Veliku Gospojinu, praznik Vaznesenja Bogorodice. Pravoslavni hrišćani dobrovoljno donose odluku o poštovanju posta, a tim podvigom se postiže očišćenje duše i tijela.
Svrha posta, prema pravilima vjere, ne može se postići samo uzdržavanjem od mrsne hrane, već i uzdržavanjem od loših misli, riječi i djela i uz obaveznu molitvu, po uzoru na Spasitelja koji je postio u pustinji i čiji su primjer slijedili Bogorodica i apostoli.
Sveti Jovan Lestvičnik, veliki učitelj vjere, zapisao je u svojim poukama da je “post gašenje plamena tjelesne požude, odstranjenje rđavih misli, spas od ogrubjelosti, olakšica sna”.
U narodu vlada uvjerenje da onaj ko može da se uzdrži od prekomjernog jela, ima snage i da se uzdrži od zlih misli i djela.
