Početna Najnovije Novosti Društvo

“Povećana napetost u cijeloj zemlji” Stejt Department objavio izvještaj o BiH

Američki Stejt Department objavio je Izvještaj o ljudskim pravima u 2023. godini, te u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu naglasio nekoliko zabrinjavajućih stvari, posebno u Republici Srpskoj s naglaskom na “razornu i zapaljivu retoriku predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koja je doprinijela povećanim političkim i etničkim napetostima u cijeloj zemlji”.

Dokument je podijeljen u sedam poglavlja koji se odnose na poštovanje osnovnih ljudskih prava u raznim segmentima društva, te uključuje izvještaje o ozbiljnim problemima s nezavisnošću pravosuđa, ograničenjem slobode izražavanja i slobode medija, uključujući nasilje i prijetnje nasiljem protiv novinara, te usvajanje zakona koji kriminalizuje klevetu, kao i važno miješanje o slobodi mirnog okupljanja i slobodi udruživanja, ozbiljna i nerazumna ograničenja političkog učešća kandidata manjine, korupciju u vlasti itd.

– U prvom poglavlju koje se odnosi na poštovanje integriteta pojedinca, ističe se kako nekažnjavanje ratnih zločina počinjenih tokom 1992-1995. godine i dalje predstavlja “ozbiljan problem, posebno za one koji su odgovorni za približno 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za približno 7.600 drugih osoba koje se vode kao nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene – prenosi BHRT.

Stejt Department komentarisao je rad Tužilaštva BiH.

– Tužilaštvo BiH tokom prethodne godine do oktobra nije podiglo nijednu optužnicu za negiranje genocida ili veličanje ratnih zločina prema izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH iz 2021. godine. Glavna tužiteljka je navela da je kabinet donio 30 odluka o nepokretanju istraga na temelju zaprimljenih pritužbi, a sve su stigle od građana i nevladinih organizacija – navodi se u izvještaju američkog Stejt Departmenta.

Kada je u pitanju stanje pravosuđa, ističe se kako su političke stranke i osobe povezane s organizovanim kriminalom ponekad uticale na pravosuđe u politički osjetljivim predmetima, posebno onim povezanim s korupcijom, a prema nezavisnim medijskim izvorima, vlasti ponekad nisu provodile sudske odluke, posebno odluke Ustavnog suda.

U poglavlju koje se odnosi na poštovanje građanskih sloboda, odnosno slobodu izražavanja, izvještaj upozorava na usvajanje izmjene i dopune Krivičnog zakona Republike Srpske u avgustu prošle godine, kojima se ponovno inkriminiše kleveta.

Stejt Department upozorava na kontinuirano loš položaj medijskih radnika u BiH, kao i pritiscima kojima su izloženi.

– Zastrašivanje, uznemiravanje, politički pritisci i prijetnje, uključujući prijetnje smrću, protiv novinara i medijskih kuća povećali su se tokom prošle godine prema Udruženju BH novinari, udruženju koje je primijetilo da je manje slučajeva riješeno u korist novinara koji su tvrdili da su im povrijeđena prava. Visoki sudski i tužilački savjet usvojio je preporuku da sva tužilaštva imenuju nekoga ko će omogućiti komunikaciju tužioca s drugim pravosudnim tijelima i novinarskim organizacijama. Učinilo je to šest kantona u Federaciji, uključujući Sarajevo – navodi se u dokumentu.

Poglavlje koje se tiče slobode izražavanja ističe neprocesuiranje negiranja genocida, koje je kažnjivo zakonom.

– Tokom prošle godine do 17. oktobra nijedna osoba nije optužena, niti procesuirana za poricanje genocida, veličanje ratnih zločina ili poticanje rasne, vjerske ili etničke mržnje. Prema Memorijalnom centru Srebrenica, poricanje genocida od strane izabranih predstavnika i medijskih izvora postalo je sve prisutnije, što je Centar označio kao zabrinjavajući trend. U martu ove godine je državni tužilac BiH otvorio predmet protiv predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, zbog negiranja genocida – naglašava se.

Kada su u pitanju javni servisi, uključujući BHRT i RTV FBIH, Izvještaj navodi kako oba emitera nastavljaju s radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi omogućili nezavisnu uređivačku politiku, te da ostaju izložene političkom uticaju.

– Neprovođenje Zakona o javnom emitovanju i naplata pretplate držalo je državnu javnu radioteleviziju BHRT na ivici bankrota, prisiljavajući je na smanjenje poslovanja. Zakon je omogućio javnim emiterima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH naplatu pretplate, ali oni to nisu činili. Vlasti nisu uspjele uspostaviti korporaciju javnog RTV servisa koja bi nadzirala rad sva tri javna RTV servisa u zemlji kako je predviđeno zakonom – naglašava se, i dodaje kako je više političkih stranaka i državnih institucija pokušavalo pravnim i finansijskim mjerama, kao i političkim pritiscima uticati na uređivačku politiku i medijske sadržaje, pa su zbog toga neki mediji praktikovali autocenzuru.

U dijelu Izvještaja koji govori o slobodi mirnog okupljanja i udruživanja navodi se da je zakonima osigurana sloboda mirnog okupljanja i udruživanja, ali je vlada ograničila te slobode.

Dodaje se kako je nasilje nad LGBTQI+ osobama i dalje rašireno, uz odgođeno i neadekvatno procesuiranje zločina počinjenih nad njima.

– LGBTQI+ aktivisti i novinari suočeni su s fizičkim napadima, a predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, dao je zapaljive izjave protiv zajednice. Institut za medicinu u Republici Srpskoj zabranio je davanje krvi LGBTQI+ osobama – navodi se u Izvještaju.

Dodaje se da LGBTQI+ osobe suočene su s problemima slobode okupljanja u Republici Srpskoj, a vlasti nisu dopustile Povorku ponosa u Banjaluci. Međutim, Povorka ponosa BiH u Sarajevu protekla je bez incidenata.

U Izvještaju se spominje i slučaj “Respiratori”, u kojem je bivši premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, osuđen na zatvorsku kaznu, piše Večernji list.

– Tužilaštvo ove zemlje donijelo je dvije osuđujuće presude za korupcijsku shemu povezanu s pandemijom COVID-19 u Federaciji BiH. 2020. godine bivši premijer Federacije BiH, Fadil Novalić, bivša ministarka finansija, Jelka Milićević, i bivši direktor Civilne zaštite, Fahrudin Solak, optuženi su za korupciju nakon što su nabavili neupotrebljive respiratore iz Kine u vrijednosti od šest miliona dolara (oko 6 miliona evra). Nakon presude, Novalić je u aprilu ove godine osuđen na četiri, a Solak na šest godina zatvora. Miličević je oslobođena svih optužbi – navodi se.

Podijeli