Međunarodni dan podizanja svjesnosti o opasnosti od minsko-eksplozivnih sredstava obilježava se 4. aprila i tim povodom iz Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC) skreću pažnju da je u BiH i dalje ugroženo pola miliona ljudi zbog postojanja minske opasnosti.
“Nažalost, i 29 godina nakon završetka rata, još uvijek dolazi do minskih nesreća u kojima stradaju naši sugrađani. U 2023. godini jedno lice je prilikom ulaska u minski obilježeno područje u dobojskoj opštini izgubilo život i to prilikom sakupljanja sekundarnih sirovina. Do sada su u BiH od mina stradale 1.782 osobe, od čega 625 smrtno”, navode iz BHMAC-a.
Ističu da veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 838,29 kilometara kvadratnih ili 1,63 odsto u odnosu na ukupnu površinu Bosne i Hercegovine.
“U 2023. godini sumnjiva opasna površina je smanjena za 31,99 kilometara kvadratnih, dok je pronađeno i uništeno 814 mina, 484 neeksplodirana ubojita sredstva i 194 komada kasetne municije. Procjenjuje se da preostali broj očekivanih mina u BiH iznosi 170.657”, saopšteno je iz BHMAC-a.
Enis Horozović, vršilac dužnosti direktora BHMAC-a, u razgovoru za “Nezavisne” kaže da minski sumnjivih površina u Federaciji BiH ima oko 660 kilometara kvadratnih, u Republici Srpskoj 167, dok je u Brčko distriktu 9,45 kilometara kvadratnih koji još nisu očišćeni od mina.
“Plan je da ove godine Brčko bude u potpunosti oslobođeno od mina, to je projekat koji finansiraju Sjedinjene Američke Države”, rekao je Horozović i istakao da je Hercegovačko-neretvanski kanton jedan od najugroženijih sa 127 kilometara kvadratnih minski sumnjive površine.
“To podrazumijeva Mostar, Konjic, Jablanicu, zatim Zeničko-dobojski kanton, kome pripadaju Maglaj, ali i Teslić, koji je u Republici Srpskoj i zaista je ugrožen, baš kao i Doboj, ali i Žepče, kao i Vitez, Travnik i Bugojno u Srednjobosanskom kantonu”, priča Horozović.
“Broj stradalih se drastično smanjuje, nakon rata, tačnije 1996, bilo je čak 511 žrtava, odnosno stradalih, a prošle godine je na području Doboja smrtno stradala jedna osoba koja je otišla u označeno minsko polje sa namjerom da sebi obezbijedi drva za ogrev. Nažalost, nije obraćala pažnju na oznake, da li je imala neko iskustvo ili ne, mi nismo sigurni, ali osoba je smrtno stradala”, objašnjava on.
Napominje da BiH ima obavezu prema Otavskoj konvenciji, potpisanoj 1997. godine, da ukloni sva preostala minsko-eksplozivna sredstava i da je prema novoodobrenom roku u skladu sa Konvencijom o zabrani protivpješadijskih mina, predviđeno da BiH bude očišćena od mina do 2027. godine.
“Mi to nećemo uspjeti u datom roku s obzirom na to da su donatori iskazali daleko manji interes u odnosu na prethodne godine. Zbog rata u Ukrajini većina donatora se povukla, da tako kažem”, kaže Horozović.
