Vladajuća većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske usvojila je u noći sa četvrtka na petak Nacrt izbornog zakona Republike Srpske, a kao odgovor na odluku Kristijana Šmita, koga Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, da nametne izmjene i dopune Izbornog zakona BiH.
Za jedne, ovo je vraćanje na dejtonsko i fabričko podešavanje BiH, dok je za druge ovo udar na Dejton, te očekuju novu Šmitovu reakciju.
Što se tiče Nacrta izbornog zakona RS, predviđeno je da izbore za organe vlasti u Srpskoj sprovodi Republička izborna komisija, gradske, odnosno opštinske izborne komisije i birački odbori koje će imenovati nadležni organi Republike Srpske.
Konkretnije rečeno, nacrt predviđa da od trenutka stupanja na snagu ovog zakona u Republici Srpskoj prestaju da se primjenjuju odredbe Izbornog zakona BiH, a koje uređuju izbor poslanika Narodne skupštine, delegata Vijeća naroda Srpske, predsjednika i potpredsjednika Srpske, delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Srpske, odbornika skupštine grada i skupštine opštine, gradonačelnika/načelnika, imenovanje organa za sprovođenje izbora za zakonodavni, predstavničke i izvršne organe vlasti u Srpskoj.
Još jedna od novina koja se tiče nacrta vezana je za izbor delegata u Dom naroda u PS BiH iz Republike Srpske i zaštita izbornog prava, kojom je predviđeno da će ovu zaštitu, pored organa za sprovođenje izbora, pružati Vrhovni sud RS.
Poslanici su usvojili i zaključak kojim se kaže da će Nacrt biti poslat u javnu raspravu, a koja će se sprovesti u narednih 15 dana.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kazao je da je Izborni zakon Srpske jedan od najznačajnijih dokumenata koje može da usvoji Narodna skupština.
“Kada donesemo taj zakon, Republika Srpska mora da sprovede izbore po svom zakonu. Te izbore sigurno jedan dio zapadnih zemalja koje se predstavljaju kao međunarodna zajednica neće priznati. A šta imamo od toga da oni priznaju, važno je da mi priznamo”, poručio je Dodik.
Ipak, kazao je da CIK BiH u Srpskoj može ostati pod jednim uslovom.
“CIK može da ostane samo pod uslovom da Kristijan Šmit povuče svoju nametnutu odluku ili da Predstavničkim dom odbije njegovu nametnutu odluku”, rekao je on.
Dodik je takođe svjestan da bi njegov potpis na ukaz o proglašenju zakona mogao da ima posljedice po njega, kao i zbog toga što Šmit, vođen ranijim iskustvima, može da donese odluku o nesprovođenju. Ali, poručuje, spreman je na to.
“Kada usvojimo ovaj zakon, ja ću ga potpisati”, rekao je Dodik.
Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, istakao je da usvajanje Nacrta izbornog zakona RS predstavlja vraćanje na dejtonsko, fabričko podešavanje BiH, jer Srpska neće da prihvati antiustavna i antidejtonska rješenja.
“Republika Srpska ima jednostavan izbor – da li biti slobodan ili rob? Živjeti u slobodnoj državi ili protektoratu – Šmitovoj državi”, rekao je Karan.
Opozicija je Nacrtu našla brojne mane.
“Izborni zakon RS, kojim Dodik sa svojim koalicionim partnerima maše, on ga nikada neće usvojiti. Zakon ima za cilj da on (Dodik) pravi politički manevar, ne prema svojim partnerima u Sarajevu, već pokušava da nešto uradi dodatno na krilima evropskih izbora”, smatra Vukota Govedarica, šef poslaničkog Kluba SDS-a.
Milanko Mihajilica, poslanik u Klubu PDP-a, ističe da bi, ukoliko zakon krene u dalju proceduru, bilo dobro da se definiše da mandati koje osvoje poslanici pripadaju stranci sa kojom su ga i osvojili, a ne da njime dalje trguju.
“Takođe, vi ste kao koalicija na nivou BiH dogovorili da novi Izborni zakon BiH predvidi povećanje izbornog cenzusa na pet odsto, a u ovom vašem nacrtu on ostaje na tri odsto. Nije vama teško da odustanete od svojih obećanja”, kazao je Mihajilica.
Branko Petrić, bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podsjeća da Republici Srpskoj pripada pravo da na ovaj način reguliše izborni proces. Podsjeća da Srpska već ima svoj izborni zakon, koji se jednim dijelom preklapa sa Izbornim zakonom BiH, te da ima definisane i organe poput izborne komisije, kao i Federacija, ali se, kako navodi, u FBiH pitanje izborne komisije godinama opstruiše.
“Izborni zakon BiH reguliše samo ono kako je rečeno u tački 1.a, što je u skladu sa Ustavom BiH, a to je da se uređuje način i sve ono što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH i oba doma parlamenta BiH i utvrđuju principi za sve druge izbore. A sve ostalo, što su instituti Ustava RS, treba da bude regulisano zakonima Republike Srpske. Za ovo je postojao veliki otpor federalnog dijela sagovornika, ali i nedovoljno interesovanje naših predstavnika”, naveo je Petrić.
Na pitanje da li vjeruje da će biti dozvoljena primjena Izbornog zakona RS, ukoliko dođe do njegovog usvajanja, Petrić odgovara:
“Više nisu u igri samo zakonitost, ustavnost, vladavina prava, već očigledno i argumenti sile onog ko nameće, što smo na svojoj koži više puta osjetili.”
Velizar Antić, politički analitičar, smatra da odgovornost za poteze u Srpskoj snose Šmit i vladajuća koalicija na nivou BiH, jer se nisu uspjeli dogovoriti o zakonu.
Antić je naglasio da postoji mnogo odgovornih u ovome u čemu se nalazimo.
“Svjedoci smo da Izborni zakon nije valjao i da ga je trebalo mijenjati, ali visoki predstavnik ga nije trebao nametati. U demokratiji bi trebalo da bude suveren narod preko svojih političkih predstavnika. On 30 godina donosi zakone i postavlja se pitanje kad će ovdje biti demokratije”, kaže Antić za “Nezavisne novine”.
Ipak, analitičari iz FBiH smatraju da je ovo udar na Dejton i Ustav BiH.
“Ili će ga visoki predstavnik staviti van snage i Ustavni sud će ga delegitimizirati u cjelosti. Kolateralna šteta će biti građani RS, građani BiH. Imat ćemo opet tenziju i političku krizu”, kazao je za N1 Adis Arapović, politički analitičar.
Dobro upućeni u ovu problematiku, u razgovoru za “Nezavisne”, smatraju da će ova priča ostati na Nacrtu zakona, te da će konačno biti usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona Republike Srpske.
