Predstava “Mali ratovi i kabine Zare” u režiji Ivice Buljana biće premijerno izvedena u Narodnom pozorištu Republike Srpske (NP RS) sutra sa početkom u 20 časova.
Predstava je praizvedba istoimenog dramskog teksta Vide Davidović, a ujedno je i prva premijera u NP RS ove godine.
“Mi smo najavili kroz svoj plan i program realizovanje ove predstave i meni je zadovoljstvo što smo realizovali jedan od naših ciljeva, koji nije samo njegovanje domaćeg teksta, već njegovanje savremenog domaćeg teksta. Vida Davidović je izuzetno darovita i mlada i predviđamo joj dugo druženje u NP RS, a i u regionu”, rekla je na konferenciji za medije Dijana Grbić, direktor NP RS.
Dramaturg predstave je Robert Valtl, a scenograf Aleksandar Denić. Muziku je radio Petar Bilbija, a kostime Ana Savić Gecan. Nataša Kecman je lektor, izvršni producent Katarina Lazić, a umjetnički direktor Đurđa Tešić.
“Ono što je mene fasciniralo u tom tekstu jeste hrabrost da se o bolnim temama odrastanja mlade devojke govori potpuno iskreno, ogoljeno, autentično, bez zadrške, a opet poetično i u jednoj složenoj dramskoj strukturi gde se prepliću i nadovezuju prošlost i sadašnjost, baš kao i u svakom životu”, rekla je Đurđa Tešić.
Ona je dodala da je tekst “Mali ratovi i kabine Zare” pobjednik na konkursu za najbolji savremeni dramski tekst Sterijinog pozorja 2022. godine.
“Počela sam da pišem iz potrebe da ispričam priču o jednoj transgeneracijskoj traumi i jednom osjećanju da ništa što se desilo na ovim prostorima ne može da bude zakopano dok se na određeni, čak i ritualni način ne sahrani i sanira i ne završi kao jedna vrsta ciklusa. Htjela sam da pokažem da dok ne sahranimo sve leševe prošlosti ne može da nikne cvijeće koje ne nosi neku vrstu zadaha smrti u sebi”, izjavila je Vida Davidović.
Ona je dodala da je tekst nastao prije četiri godine, te da je sad gledajući predstavu shvatila da su brojna pitanja koja je postavila u ovom komadu i danas relevantna, te da na neka još uvijek nije pronašla odgovor.
“Bilo mi je važno da preispitam integritet žene u današnjem društvu, odnosno integritet tjelesnosti i na koji način žena u ovom ili bilo kojem drugom patrijarhalnom društvu ima pravo i slobodu da uzme kontrolu nad svojim tijelom. To sam pokušala da pokažem kroz užasan oblik autodestrukcije koji se zove anoreksija. To jeste autodestrukcija ali je za junakinju je neki oblik preuzimanja kontrole i uslovno rečeno pokušaja oslobađanja koji vodi u smrt i ona shavata da ne predstavlja oslobađanje, ali je bar pokušaj”, dodaje Davidovićeva.
Da ovaj komad izlazi iz matrice pisanja dramskog teksta ne samo u regionu nego i šire, objasnio je režiser predstave Ivica Buljan.
“Potrebno imati određenu vrstu iskustva da se prepoznaju vrijednosti ovog teksta, a i vrijednosti su možda neki starinski izraz, zašto bi se nešto vrjednovalo u umjetnosti, nego njegovu otvorenost i rašivenost. Ovaj tekst miksa dva vremena i priče o dvije djevojke, one se obje zovu Mala i imaju majke u dva različita vremena. Mala iz prošlog vremena koja nestaje je preko svoje Male produžila taj generacijski slijed do danas”, navodi Ivica Buljan.
On dodaje da se jedan dio predstave događa 90-ih godina prošlog vijeka, dok je drugi dio predstave smješten u period nakon rata.
“Mislim da će ova predstava za mnoge imati terapeutski učinak, jer se ti mali ratovi koji su se događali i koji se i danas događaju, ako rat shvatimo doslovno, ili metaforički ako se radi u porodici, odjednom posmatraju iz vizure žene koja ima potpuno drugačija pitanja od ovih, uvjetno rečeno ratničkih, vladajućih”, govori Buljan.
On navodi da u komadu nema prave očinske figure, iako je komad smješten u patrijarhalnu sredinu u kojoj muški pogled definiše politiku, kulturu, sport, nauku i svakodnevni život.
“Osnovna pitanja su ulazak u zrelo doba, možda se čini čudno ali u ovom tekstu su važne teme izostajanje ili dobijanje mestruacije, začetak, odluka o profesionalnom izboru, odluka o napuštanju partnera. To su sve svakodnevne teme koje nemaju pristup u tzv. visoku umjetnost i u javni život, da ne govorimo o temi anoreksije koja je ovdje tretirana na jedan suvremen način ka fenomen koji danas pogađa puno ljudi u svijetu”, izjavio je Buljan.
Uloge su povjerene članovima ansambla Narodnog pozorišta Republike Srpske Nikolini Friganović, Nataši Ivančević, Senadu Milanoviću, Nataši Perić, Anandu Čeniću i Željku Erkiću, kao i studentima Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci Anđeli Tasić, Anđeli Rakočević, Milošu Drljači i Milošu Ćebiću.
