Prema riječima Mitića, ova posjeta BiH najbolje ilustruje da se zapadnim zvaničnicima žuri da riješe pitanje BiH prije završetka rata u Ukrajini i crtanja nekih novih globalnih mapa uticaja, odnosno fiktivnih geopolitičkih granica.
– Iako se SAD suočavaju sa mnogim izazovima, od rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, problema u vezi sa Teksasom i predsjedničkih izbora, oni neće dozvoliti da se bez njih bilo šta rješava, jer žele osigurati svoju dominaciju u Evropi pa samim tim i u BiH, a koja je napravljena širenjem straha od nekavog malignog ruskog uticaja – kaže Mitić.
Smatra da je O’Brajen jedna od posljednjih sivih eminencija Olbrajtove, posljednji kec iz rukava Amerike, koji u BiH vjerovatno dolazi sa zadatkom da završi započeto prije 30 godina. Oni su tada, kako kaže Mitić, smatrali da je Dejtonski sporazum samo jedno privremeno rješenje te da će vrijeme i visoki predstavnici učiniti svoje.
– Sačinili su Dejton, verujući da će ovaj sporazum moći interpretirati i tumačiti kako hoće, u zavisnosti od geopolitičkih okolnosti. Prevideli su da će srpski narod želeti da zadrži Republiku Srpsku, da će ona uprkos svim pritiscima opstati, a što se danas nikako ne uklapa u njihove planove, jer se Srpska protivi ulasku BiH u NATO. To im dobro remeti planove, pogotovo u kontekstu aktuelnih globalnih dešavanja i odnosa prema Rusiji. Oni ove prostore doživljavaju kao svoju sferu uticaja. Kako u svetu jača multipolarnost i uticaj drugih globalnih sila, zapadne zemlje predvođene SAD žele poklopiti Balkan, jer su svesne da njihova moć slabi. Zbog toga treba očekivati nove pritiske, odnosno stavljenje na sto predloga koji se nikako ne uklapaju u srpske nacionalne interese – navodi Mitić, dodajući da jedan takav scenario možemo vidjeti i na Kosovu, gdje pored fizičkog vlada i jedno pravno i institucionalno nasilje nad Srbima.
Smatra i da kada se Srbi ne bi protivili ulasku u NATO, ova priča bila bi sasvim drugačija, jer Amerika trenutno ima daleko većih problema nego što je BiH. Kako to nije slučaj, očekuje da Vašington i Brisel povećaju svoj pritisak na Srpsku, ali i Srbiju, a u njima već značajnu ulogu ima njemački faktor i nepriznati visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji smatra da je duh Dejtona bitnija od slova.
– Razumljivo je što se Srpska tome protivi, jer su njene crvene linije odavno načete i ugrožene te svaki dalji korak vodi ka njenom institucionalnom uništavanju. I dok je tako, biće problematično i u BiH, jer ovo što se pokušava raditi nema apsolutno nikakve veze sa međunarodnim pravom. Vrijem za Brisel i Vašington nikako ne radi i oni su svesni toga. Zato sada pokušavaju ubrzati određene procese na Balkanu. Verujem da je ovo, u neku ruku gledano, posljednji trzaj aktuelne američke admistracije, koju predvode političari iz devedesetih, jer je veliko pitanje da li Bajden može pobediti na predstojećim predsedničkim izborima – dodao je Mitić.
Siva zona
Džejms O’Brajen postavljen je na funkciju pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja na prijedlog američkog predsjednika Džozefa Bajdena. Ranije je bio jedan od ključnih ljudi za uvođenje američkih sankcija, između ostalih, i zvaničnicima u BiH. Za vrijeme Klintonove administracije bio je viši savjetnik američkog državnog sekretara Medlin Olbrajt i aktivno je učestvovao u kreiranju Dejtonskog sporazuma. Gostujući nedavno na jednom od predavanja u Njemačkoj, a govoreći o prioritetima SAD u regionu, on je upozorio kako na Balkanu postoji siva zona, koja političarima sa tih prostora omogućava da se ponašaju mimo pravila.
– To moramo da promijenimo – poručio je O’Brajen ovom prilikom.
