Postoji li opasnost da BiH završi na sivoj listi Monivala? Posljedice bi bile velike i po građane i ekonomiju.
A ključ u rješenju ove zagonetke je u rukama koalicionih partnera i njihovih dogovora. Želimo li evropski put ili ne? Po odgovor narednih dana dolaze predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, Mark Rute, premijer Holandije, i Andrej Plenković, predsjednik Vlade Hrvatske.
Krajem prošle godine BiH je propustila priliku da otvori pregovore o članstvu u Evopskoj uniji. Umjesto toga dobila je novi rok, da do marta napravi potrebne pomake i usvoji reformske zakone.
Jedan od njih je zakon o sprečavanju pranja novca i finasiranje terorizma. Prošao je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dok se o njemu nije uopšte raspravljalo u Domu naroda. Očigledno, na djelu su nova prepucavanja i ucjene.
“Imate Zakon o pranju novca koji je isto tako prošao Savjet ministara, mi nemamo ništa protiv, ali nećemo ga usvajati posebno. Ide u paketu ili ne ide nikako, a paket podrazumijeva Zakon o Ustavnom sudu, nema Zakona o Ustavnom sudu, nema ni paketa, to je to”, rekao je predsjednik Republike Srpske i SNSD-a Milorad Dodik.
Po uobičajenom receptu, dižu se tenzije, prijeti, ucjenjuje, a onda povlači i sjeda za sto. Samo dan kasnije u Laktašima koalicioni partneri na nivou BiH sastali su se, iza zatvorenih vrata, da pokušaju da nađu dogovor, kako ne bi propustili još jedan voz na putu ka EU.
U javnost je procurio određeni dokument, u kome se između ostalog od Evropske komisije traži tačan, precizan datum za početak pregovora sa EU. Ovo je još jedan u nizu sastanaka, poslije kojeg je neizvjesno kako će se stvari razvijati, ali je jasno da je na djelu politička trgovina, ukazuje opozicija.
“Imali smo situaciju da je SNSD usvajao po pet takozvanih evropskih zakona u jednom danu kršeći odluke Narodne skupšrine Republike Srpske, a onda na sledećoj sjednici se ponovo pozivaju na te odluke. Smatram da to nije u redu, radi se klasičnim interesima ne samo te političke organizacije nego i pojedinaca i na taj način zarobljavamo građane i Republike Srpske i Federacije BiH, odnosno zarobljavaju”, kaže Želimir Nešković, delegat SDS-a u Domu naroda PS BiH.
Za to vrijeme, nepoznato je kada bi se mogla održati nova sjednica Doma naroda, ali je poznato da je za sledeći mjesec najavljena posjeta tima Monivala, koji predstavlja nezavisno tijelo u okviru Savjeta Evrope za procjenu mjera za suzbijanje pranja novca.
“To su ozbiljni uslovi koji se nalaze pred BiH već duže vremena. To je trebalo da bude urađeno i u septembru prošle godine, pa evo urađeno u Predstavničkom domu, pretkraj godine. Jedan od zakona koji treba da bude usvojen, ali me čudi da aktuelna vlast još uvijek to ne završava u Domu naroda što očigledno njih toliko i ne interesuje”, kaže Branislav Borenović, poslanik liste PDP-a u PD PS BiH.
“Ono što je dobra vijest jeste da je Predstavnički dom čini mi se bez glasova protiv usvojio taj zakon, odnosno njegove izmjene i očekujem da će to na isti način iste stranke učiniti i u Domu naroda”, kaže Saša Magazinović, poslanik SDP-a u PD PS BiH.
Problem je, međutim, što je ostalo malo vremena da se to i učini. U suprotnom, Bosnu i Hercegovinu očekuju broji problemi.
“U zavisnosti od tog izvještaja da li će biti pozitivan ili negativan BiH može da se nađe na sivoj listi. Ako se nađemo na sivoj listi biće ogroman problem prilikom plaćanja, odnosno prenosa novca iz BiH i u druge evropske zemlje”, kaže Nenad Grković, poslanik liste Za pravdu i red u PD PS BiH.
“Riječ je o evropskom zakonu koji je vrlo bitan u kontekstu finansijske integracije BiH spram EU na način da se osigura finansijska stabilnost ili još bitnije finansijska sigurnost za čitav finansijski sektor BiH”, kaže Admir Čavalić, ekonomista.
Opasnost od vraćanja na sivu listu je velika, kaže ekonomista Milenko Stanić. U prilog tome, dodaje, ide i najnoviji izvještaj Evropske komisije o nivou sive ekonomije u BiH, koja je najveća u odnosu na sve zemlje regiona.
“Evropska komisija procjenjuje da se jedna trećina BDP-a BiH nalazi u sivoj zoni. To znači da se na godišnjem nivou oko sedam milijardi evra obrće unutar sive zone”, kaže ekonomista Milenko Stanić.
A povratak na sivu listu znači veći nadzor svih finansijskih transakcija, što podrazumijeva da će se gubiti više vremena i za građane i privrednike. Posljedica toga je povećanje troškova, ali i rizika u poslovanju, što je jasna poruka investitorima da ne ulaze na takva tržišta, kaže Stanić.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Pale Nenad Gluhović još dodaje:
“To znači i urušavanje imidža same zemlje, dodatno srozavanje kreditnog rejtinga zemlje, slabljenje i onako prilično slabih stranih direktnih investicija koje dolaze u tu zemlju”.
Ako neka zemlja dospije na “sivu listu”, to znači da se ta država obavezala da će u dogovorenom roku otkloniti utvrđene strateške nedostatke. Postoji i tzv. crna lista zemalja koje su klasifikovane kao visokorizične, a trenutno su na njoj – Iran, Mijanmar i Sjeverna Koreja.
(BNTV)
