Evropska komisija je pristala otvoriti pregovore o pristupu sa Ukrajinom, približavajući zemlju koraku bliže njezinom snu o pridruživanju zapadnom bloku, uprkos zabrinutostima o njezinoj spremnosti i pitanjima o tome šta bi dobrodošlica Ukrajini značila za Evropsku uniju.
Ukrajina bi bila peta najnaseljenija zemlja u EU i daleko najsiromašnija, što znači da bi privukla značajne subvencije prema trenutnim pravilima Evropske Unije.
U Briselu postoji sve veći osjećaj da bi članstvo Ukrajine promijenilo ravnotežu moći u Evropskoj uniji, uticalo na njezino poljoprivredno tržište i poremetilo njezin budžet.
Mijenjanje ravnoteže moći u Evropskoj uniji
Nakon pada Berlinskog zida, Unija se od pretežno zapadnoevropskog bloka proširila skoro na čitavu Evropu, a od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. ojačana je podrška još jednom krugu proširenja. Osim Ukrajine, Evropska komisija se složila otvoriti pregovore o pristupu s Moldavijom i učinila Gruziju kandidatom. Postoje i druge službene kandidatske zemlje, uključujući Albaniju i Crnu Goru, u različitim fazama procesa.
Ako se nastavi, ovaj potez bi mogao pretvoriti 27-članu EU u grupu od više od 30 zemalja, potencijalno ubrzavajući pomak prema istoku u ravnoteži moći zapadnog bloka.
Ako bi se Ukrajina pridružila EU danas, bila bi najveći novi član po broju stanovnika od 1980-ih.
Evropska komisija donosi neke odluke jednoglasno, a neke putem “kvalifikovanog većinskog glasanja”, sistema prema kojem odluka mora biti odobrena od strane 55 posto članica koje predstavljaju barem 65 posto stanovništva EU.
Prema analizi Njemačkog instituta za međunarodne odnose i sigurnost, Ukrajina bi dobila oko 9 posto glasova, otprilike isto koliko i trenutna težina glasova Poljske. Dijelovi drugih članica pali bi, pri čemu bi Njemačka pala sa 18,6 posto na 16,9 posto. Zajedno, Poljska i Ukrajina imale bi istu težinu glasova kao Njemačka.
U Evropskom parlamentu, Ukrajina bi imala pravo na određeni broj poslanika, No, dodavanje dovoljnog broja poslanikaza Ukrajinu vjerojatno bi značilo proširivanje trenutnog ograničenja od 751. Ove jeseni, francuski i njemački delegati predstavili su izvještaj, napisan od strane tima stručnjaka, koji se protivio dodavanju dodatnih mjesta u korist pronalaženja novog načina njihove raspodjele.
U Briselu mnoge zemlje vjeruju da će kako bi apsorbirala Ukrajinu Evropska unija morati reformisati svoje ključne institucije uključujući parlament. Ali prije toga će se morati složiti kako to učiniti.
Pa je ključno pitanje da li je EU spremna i sposobna za (još jednu) tako veliku reformu i da li bi je ulazak Ukrajine ojačao ili dodatno oslabio.
Izostavljanje poljoprivrednog diva
Članstvo Ukrajine u Evropsku uniju vjerovatno će zahtijevati ponovo razmatranje zajedničke poljoprivredne politike zapadnog bloka.
Poljoprivrednici Evropske unije trenutno primaju subvencije od više od 190 evra po obrađenom hektaru. S obzirom na svoju ogromnu obradivu zemlju, Ukrajina bi bila kvalifikovana za milijarde evra u plaćanjima. Iako je članstvo udaljeno mnogo godina, pitanje ulaska ukrajinskih izvoznika na tržište Evropske unije izazvalo je proteste, sa poljoprivrednicima u bliskim zemljama koji se bune zbog viška žita.
