Tog 22. novembra 1963, kada je ispaljen prvi hitac na konvoj koji je prolazio kroz Dalas u Teksasu, predsjednik SAD Džon F. Kenedi uhvatio se za vrat. Nekoliko sekundi kasnije, nakon što ga je pogodio drugi, smrtonosni hitac, glava mu je odletjela u nazad.
Brutalno, javno ubistvo Kenedija, snimio je u tom trenutku sa skoro savršene pozicije filmski amater Abraham Zapruder na 8mm filmu u boji. Njegovi snimci na kojima se vidi kako je Kenedi (JFK) pogođen sa dva hica polazna su tačka za brojne knjige, dokumentarne i igrane filmove o ubistvu predsjednika SAD.
Samo Li Harvi Osvald ili je bilo još nekog?
Snimak je takođe omogućio mnogima da posumnjaju u zvaničnu verziju: da je Li Harvi Osvald djelovao sam.
Takozvana Vorenova komisija, koja je zvanično istraživala okolnosti Kenedijeve smrti, zaključila je da je tada 24-godišnji bivši marinac Osvald, iz obližnjeg skladišta školskih knjiga Teksasa ispalio tri hica od kojih su dva metka pogodila Kenedija.
Samo dva dana nakon ubistva Kenedija, Osvalda je ubio vlasnik lokalnog noćnog kluba Džek Rubi – u podrumu stanice policije u Dalasu.
Vorenova komisija nije pronašla dokaze da je Rubi bio umiješan u ubistvo JFK-a, niti da je ubistvo Osvalda bilo dio zataškavanja ubistva predsjednika.
I 60 godina od dana koji je potresao svijet, mnogi se i dalje pitaju: ko stoji iza tih hitaca koji su promijenili istoriju? Ko je zaista ubio Kenedija?
Mafija?
To će biti tema i novog holivudskog filma „Atentat“ (Assassination), koji će po scenariju dobitnika Pulicerove nagrade Dejvida Mameta režirati Beri Levinson. U glavnim ulogama: Kortni Lav, Vigo Mortensen, Šaja LaBaf, Al Paćino i Džon Travolta. Levinson i Mamet su već radili zajedno: 1997. na filmu „Ratom protiv istine“ (Wag the dog).
„Atentat“ je priča o tome kako je čikaški mafijaš Sem Đankana naredio da se Kenedi ubije zbog njegovog pokušaja da uništi organizovani kriminal, a nakon što mu je mafija pomogla da se useli u Bijelu kuću.
Istina je da je Kenedi imao bliske veze s mafijom prije nego što je postao predsjednik. A kada je stupio na funkciju, naljutio je gangstere pokretanjem federalnih istraga i krivičnim gonjenjem koji su ugrozili moć i profit organizovanog kriminala.
CIA?
Možda najpoznatija teorija o pozadini atentata na Kenedija istražena je u filmskom epu Olivera Stouna iz 1991: „JFK“. U njemu Kevin Kostner igra okružnog tužioca Nju Orleansa Džima Gerisona, koji vjeruje da se iza atentata krije više od onoga što je utvrdila Vorenova komisija. Gerison i njegov tim pretpostavljaju da je Osvald bio agent CiA kome je podmetnut atentat. Stoun je 30 godina kasnije snimio i nastavak „JFK-revisted“, ali ovaj put kao dokumentarni film.
Moskva? Kuba?
Osvald je neko vrijeme boravio u SSSR-u, što je dovelo do spekulacija o uticaju Moskve. Ima i autora koji sumnjaju da je prste umiješala Kuba, jer je Kenedi bio zainteresovan za svrgavanje komunističkog revolucionara Fidela Kastra.
FBI i Lindon Džonson?
Osumnjičeni su i FBI (federalna policija SAD) i potpredsjednik Lindon Bejns Džonson (LBJ) koji je još na dan atentata postao novi predsjednik SAD.
„Čovek koji je ubio Kenedija: Slučaj protiv LBJ“ (2013) je knjiga koju je napisao Rodžer Stoun, saradnik Donalda Trampa. On tvrdi kako je, da bi sklonio Kenedija, Lindon Džonson sarađivao sa gangsterima i tajnim službama SAD.
„Posljednji svjedok“ pobija zvaničnu „teoriju jednog metka“
Mnoge od tih knjiga i filmova objavljene su oko godišnjice Kenedijeve smrti, uključujući i knjigu Džeralda Poznera „Slučaj zatvoren“ (1993) koja je objavljena 30 godina poslije ubistva i koja zaključuje da je Li Harvi Osvald djelovao sam.
Tako se i uoči ove godišnjice, u septembru 2023, „Njujork tajms“ detaljno pozabavio izvještajem Pola Landisa, specijalnog agenta tajne službe, koji je od Kenedija bio udaljen samo nekoliko metara kada je ubijen – u vozilu odmah iza predsjedničke limuzine.
Landis je bio u predsjedničkoj limuzini čim se zaustavila ispred Memorijalne bolnice Parkland, u traumatološkoj sobi br. 1, gde je predsjednik proglašen mrtvim, u predsjedničkom avionu Air Force One sa kovčegom u kojem je bilo Kenedijevo tijelo, na letu nazad za Vašington. Bio je svjedok kada je Lindon Džonson položio zakletvu.
Prosto je nevjerovano da zvanična Vorenova komisija Landisa nikada nije saslušala. Jer, prema izvještaju Vorenove komisije i „teoriji jednog metka“, jedan od dva metka koji su pogodili predsjednika prošao je prvo kroz Kenedijev vrat, prije nego što je pogodio guvernera Teksasa Džona B. Konalija, koji je sjedio na prednjem sjedištu, povrijedivši mu leđa, grudni koš, ručni zglob i butinu. Landisov izvještaj pobija tvrdnju da je jedan metak mogao da izazove tolike povrede. A to takođe znači da Osvald nije bio jedini strijelac.
Nekih pola godine poslije ubistva Kenedija, Landis je dao otkaz. Izbjegavao je da se time uopšte bavi sve do 2013, do 50. godišnjice ubistva. Tada je počeo da čita šta se o tome pisalo. I 60 godina se nije javno oglašavao. A sada taj 88-godišnjak, u upravo objavljenim memoarima pod naslovom „Posljednji svjedok“, piše da nije želeo da širi teorije zavere o Kenedijevoj smrti.
Priča bez kraja
Nacionalni arhiv SAD decembra 2022. objavio je još 13.173 dokumenta u vezi sa ubistvom Kendija, nakon sličnog poteza Trampove administracije 2017. To znači da je 97 odsto dokumenata u vezi s ubistvom predsjednika SAD sada dostupno javnosti.
Od njegovih herojskih djela tokom Drugog svjetskog rata, preko senzacionalnih afera s nepoznatim i poznatima ženama među kojima je Merilin Monro, pa do njegove posvećenosti građanskim pravima i uvjerenosti da će Amerkanci stići na Mjesec – Kenedi je uvijek fascinirao, a posebno nakon svoje smrti.
Spekulacije o motivu ubistva predsjednika SAD Džona Ficdžeralda Kenedija vjerovatno će se nastaviti i narednih decenija.
Ili, kako je to jednom rekao Oliver Stoun u vezi s teorijom o jednom jedinom ubici – Liju Harviju Osvaldu: američka javnost „to nikada nije prihvatila, nanjušili su pacova“. Što će reći: nešto im tu smrdi, prenosi Deutsche Welle.
